Otkrien spomenik vo Avstralija

Po povod praznikot 11 Oktomvri, pretsedatelot na Vladata na Zapadna Avstralija, Xef Galop, vo Pert otkri impozanten spomenik posveten na padnatite borci za slobodata na Avstralija i Makedonija.

Spomenikot e visok okolu pet metri, a na nego ima napis so zlatni bukvi za borcite od Ilindenskoto vostanie, od Prvata i Vtorata svetska vojna, kako i od Gra|anskata vojna vo Grcija. Posebno mesto im e posveteno na branitelite na Republika Makedonija koi zaginaa vo tekot na ovaa godina vo odbrana na suverenosta na dr`avata od albanskite teroristi.

[umski po`ar vo Vele{ko

Na 13 oktomvri kaj vele{koto selo Nogaevci izbuvna golem {umski po`ar.

Spored centarot za izvestuvawe vo Veles, vo po`arot izgorele 1.000 hektari {uma, od koi 400 do 500 hektari borova, a ostatokot dab i golini.

Vo gaseweto na po`arot zemaa u~estvo vraboteni vo [umarskoto stopanstvo "Babuna", protivpo`arnata edinica od Veles i dobrovolnoto protivpo`arno dru{tvo "Gradsko" so ~ija pomo{ po`arot be{e celosno izgasnat.

Alen Leroa naslednik na Leotar

Ministerskiot sovet na EU go imenuva francuskiot diplomat Alen Leroa za specijalen pretstavnik na EU vo Republika Makedonija, kako naslednik na Fransoa Leotar, ~ij mandat se o~ekuva da zavr{i na 29 ovoj mesec. Visokiot pretstavnik na EU za zaedni~ka nadvore{na i bezbednosna politika, Havier Solana, naglasi deka Alen Leroa e visokotalentiran diplomat so zna~ajno iskustvo na Balkanot, koj }e ja ima celata poddr{ka na EU vo izvr{uvaweto na zada~ite vrzani za realizacijata na Ramkovniot dogovor od 13 avgust.

Denacionalizacija vo urbani sredini

"Vo minatite 13 meseci dobieni se okolu 3.800 barawa za denacionalizacija, od koi pogolem del se obraboteni, a celosno se re{eni 2.400", soop{ti pretsedatelot na dr`avniot Sovet za denacionalizacija, Goran Trajkovski.

Toj objasnuva deka Sovetot se obiduva realno da gi obes{teti porane{nite sopstvenici vo forma na realen imot i oti najmnogu se sproveduva denacionalizacijata vo urbani sredini, kade sekoja nedela se vra}aat po eden do dva imota, a poseben prioritet e vra}awe na zemjodelskoto zemji{te vo Isto~na Makedonija, oti `itelite od toj region bile najpogodeni.

Protest na 34 rezervisti

Pred kasarnata "Stiv Naumov" vo Bitola 34 novi rezervisti odr`aa miroven protest i baraa da im se doisplatat 50 otsto od dnevnicite za periodot od {esti septemvri do {esti oktomvri godinava, koga bile voeno anga`irani vo ki~evskata kasarna i mesnosta ^elopek. Po primerot na 500 bitolski rezervisti koi so vakvi protesti izdejstvuvale vo Ministestvto za odbrana da gi dobijat svoite 200.000 GM sega ovie 34 rezervisti baraat 10.000 GM. So pismeno barawe tie denovive se obratija do ministerot za odbrana, Vlado Bu~kovski, od kade gi ~ekaat svoite pari. Vo sprotivno se zakanuvaat so novi protesti pred kasarnata vo Bitola.

Antraksot i makedonskite po{tari

Po pojavata na nekolku slu~ai na lica zaboleni od antraks vo SAD vo svetot vladee panika. Vo Makedonija najispla{eni se po{tarite {to gi primaat pratkite od stranstvo. Sektorot za antiterorizam vo MVR e podgotven, podgotvena e laboratorija, ima obu~eni lu|e, se ~eka samo nekoja somnitelna pratka.

Vo Republi~kiot zavod za zdravstvena za{tita velat deka se zasiluvaat sistemite za nadzor, a lekovi ima dovolno. Vo zemjava godinava bile registrirani klini~ki potvrdeni slu~ai na ko`en antraks.

Samoorganizirana nastava na u~enicite Albanci

U~enicite od OU "Bratstvo Mi|eni" vo Kumanovo nastavata ja posetuvaat vo srednoto ekonomsko u~ili{te, koe sega raboti vo tri smeni. I u~enicite od osnovnoto u~ili{te vo selo [em{evo, po prekinot na nastavata poradi tepa~kite i zakanite od strana na u~enicite od albanska nacionalnost ja prodol`ija nastavata. Vo vrska so samoorganiziranata nastava na u~enicite Albanci od gimnazijata, tehni~koto i ekonomskoto u~ili{te vo osnovnite u~ili{ta "Bajram [abani" i "Naim Fre{eri" ministerot za obrazovanie i nauka, Nenad Novkovski, prestojuva{e vo Kumanovo i pri sredbata so novinarite re~e deka Ministerstvoto dalo upatstva nastavata vo sredinite u~ili{ta da se odviva normalno, {to zna~i u~enicite i profesorite da doa|aat na redovna nastava. Vo sprotivno u~enicite nema da dobijat sviditelstva, a profesorite i direktorite na u~ili{tata }e bidat strogo sankcionirani.

No, i pokraj apelite na Ministerstvoto, u~enicite Albanci pak prodol`ija samoorganizirano da ja posetuvaat nastavata vo OU "Bajram [abani" i "Naim Fre{eri".