FORUM

2339-GODI[NINA OD BITKATA KAJ HERONEJA

m-r Jani Velikov

Na vtori avgust 2001 godina se navr{ija 2339 godini od bitkata kaj Heroneja vodena pome|u car Filip II i Atina, vo 338 godina pred Hrista.

So jakneweto na Makedonskoto carstvo, se zaostruvale odnosite pome|u Makedonija i gradovite-dr`avi. Pred ostvaruvaweto na ambicioznite planovi na Filip II za pohod na Azija bilo jasno deka trebalo da ima sloboden prood preku neprijatelski naostrenite gradovi-dr`avi niz koi trebalo nepre~eno da pomine. Zatoa toj postepeno ja pro{iruval makedonskata dominacija vo regionot so sklu~uvawe mirovni dogovori so nekoi gradovi-dr`avi, koi bile podgotveni da se pridru`at kon politi~kata strategija na makedonskata dr`ava. Gradovite koi ne sakaa da ja prifatat makedonskata dominacija, toj gi zazemal na vojni~ki na~in.

Eden od najva`nite potezi bil zacvrstuvawe na poziciite vo makedonskata provincija Trakija, so {to bi se vospostavila kontrola vrz pomorskiot pat od Crnoto More niz Dardanelite, koi bile od vitalno zna~ewe za gradovite-dr`avi, posebno za Atina.

Po neuspe{nite pregovori me|u Filip II i Atina, vo proletta 340 godina, toj demonstriraj}i ja superiornosta na makedonskata pomorska flota kaj Dardanelite, gi napa|a atinskite trgovski brodovi koi ja snabduvale Atina so `ito. Po zarobuvaweto na atinskata flota, Atina & objavila vojna na Makedonija, ~ij poteg potpolno mu odgovaral na Filip, imaj}i ja predvid celosnata dominacija vrz gradovite-dr`avi vo regionot, pred ostvaruvawe na planiraniot aziski pohod.

Pred sredbata so Atina, neophodno bilo da se presmeta so gradovite-dr`avi, Perint i Vizant, koi mu stoele na patot kon Atina. Pri krajot na 340 i 339 godina, Filip II istovremeno gi napa|a ovie dva grada, koi bile pomagani od Atina i drugite atinski sojuznici. Vo taa situacija Filip II uspeal da sklu~i mirovni dogovori so ostrovskite gradovi Rodos, Hios i Kos, vo blizina na maloaziskoto krajbre`je. Teba, dotoga{en sojuznik na Makedonija od vremeto na Svetata vojna protiv Fokis, prestanala da veruva vo pro{iruvaweto na svojata mo} me|u sosednite gradovi, prifa}aj}i ja podednakvo odgovornosta vo nastanatata situacija.

Vo ponatamo{nata strategija za pristap kon centralniot ostrovski region, Filip II go pridobil tesnecot Gravija, koj vodel za Amfisa. Pred pragot na bitkata kaj Heroneja makedonskiot car se obidel da ja demonstrira svojata vojni~ka superiornost so osvojuvawe na Delfi i strate{kiot grad Napakt, da go spre~i negovoto eventualno pridru`uvawe kon Atina, Teba i Beotija, za tie na miren na~in da ja prifatat makedonskata dominacija vrz okolniot svet.

Mirovniot predlog bil zatoa {to makedonskiot car ne sakal da `rtvuva ~ove~ki `ivoti pred zamisleniot aziski voen pohod. Odbieniot miroven predlog sozdal neizbe`na situacija za vojna, koja mu odgovarala na Filip za da ja obvini Atina za nastanatata sostojba vo regionot.

Na vtori avgust 338 g. pred Hrista do{lo do istoriskata i re{ava~kata bitka pome|u Makedonija i Atina so nejzinite sojuznici.

Pozicijata na gradovite-dr`avi ne bila nepogodno izbrana. Desnoto krilo bilo naso~eno kon Kefis, dodeka levoto-locirano ju`no od gradot Heroneja. Na ovoj na~in tie gi blokirale ne samo pati{tata {to vodele vo Kefiskata Dolina, tuku i patot koj vodel preku preminot na Keratskiot tesnec, vo pravec na Lebadija. Dvete protivni~ki armii raspolagale so sila od okolu 30.000 vojska i okolu 2.000 kowanica. Filip II najprvo sam se sprotivstavil kon neprijatelot, a potoa lukavo se povlekol za da go svrti vnimanieto na protivnikot. No}ta toj se premestil od Sitinija vo Zapadna Beotija kaj Amfisa. Namesto da mine na istok, toj svojata armija ja prefrlil nazad vo Elateja, dvi`ej}i se nepre~eno preku preminot Parapotami i minal vo napad na glavnata vojska na neprijatelot kaj Heroneja.

Filip II, svojot 18-godi{en sin Aleksandar go ostavil da go vodi levoto krilo, kade bile postaveni negovite najdobri ~eti, so koi po `estoka borba postignal nadmo}. Vo me|uvreme, Aleksandar smisleno go povlekuval svoeto desno krilo pred po~etniot napad na sojuzni~kite trupi. Po ovoj poteg, toj se spu{til od strmninata i preminal vo protivnapad, razdrobuvaj}i gi beotijanskite falangi. Po uspe{nite napadi na Filip II i na Aleksandar, dvete pobedni~ki makedonski krila navlegle kon centarot na sojuzni~kite vojski i gi uni{tile.

Dolgoo~ekuvanata bitka pome|u sojuzni~kite gradovi-dr`avi i Makedonija traela samo nekolku ~asa, zavr{uvaj}i so triumfalna pobeda na Makedoncite.

So porazot na tebanskata armija i uni{tuvaweto na pro~uenata "Sveta ^eta", vojni~koto `ezlo i politi~kata superiornost preminale vo "nov model" vo armijata na Makedonija, koja ja sozdal makedonskiot vladetel Filip II.

Koalicijata na Atina, sostavena od gradovi-dr`avi, nikoga{ povtorno ne se pojavila na istoriskata scena i istovremeno is~eznala od glavnite vlijanija vo svetot.

So pobedata kaj Honoreja Filip II definitivno ja zasnoval makedonskata superiornost vrz Atina i drugite gradovi-dr`avi.

Pobedata na Makedoncite be{e simbolizirana kako pojava na prirodno stabilna monarhija i slaba koalicija na gradovite-dr`avi. Po makedonskoto vladeewe, tie preminale pod dominacija na Rimskata Imperija.

Na epitafniot citat na Mihael Grant, od negovata kniga "Od Aleksandar do Kleopatra", e sosema jasno napi{ano: "Po peloponeskite vojni, prodol`uva neblagoto opa|awe na gradovite-dr`avi".

Platon vo svoite dijalozi napi{al: "Po bitkata kaj Heroneja vo 338 god. pred Hrista, sostojbata be{e zna~ajno promeneta, zatoa {to carot Filip II za navek ja degradiral mo}ta na tradicionalnite gradovi-dr`avi. Sojuzni~kite gradovi-dr`avi, pamtej}i go nivnoto svetlo minato, veruvale vo prodol`uvawe na borbata za vra}awe na nivnata ~est i svetlo minato. Vo realnosta, sepak tie veruvale vo beznade`nost i vo pogre{no zacrtaniot sjaen heroizam".

Ulrih Vilken ima napi{ano deka za gradovite, kako {to e Atina, toa bilo zakon na ~esta i sebepo~ituvaweto, a ne za da ima vode~ka uloga me|u sojuznicite, koja bez pogolema sila za borba be{e nerealnost. Spored toa, Heroneja gi smirila odredenite slabosti i neadekvatnosti, koi do denes gi ma~at atiwanite kako i nivnata slabost od koja nemaat izlez.

Iako bitkata kaj Heroneja se odigra pred 2338 godini, borbata me|u Makedoncite i atiwanite prodol`uva niz vekovi i trae s# do dene{no vreme.

Be{e li Ilindenskoto vostanie na vtori avgust 1903 godina, slu~ajno sovpa|awe na ovie istoriski datumi?!

Daleku pred Ilindenskoto vostanie, makedonskiot narod niz vekovite go proslavuval vtori avgust kako svetol praznik od svojata slavna istorija. Ne slu~ajno, legendarnite voda~i na makedonskiot narod od krajot na 19 i po~etokot na 20 vek, kako den na osloboduva~koto vostanie od turskoto ropstvo go odreduvaat tokmu vtori avgust, sakaj}i da se nadovrzat na slavnata bitka na svoite predci i da ja vozobnovat makedonskata dr`avnost. Drug va`en podatok za prodol`uvawe na makedonskite istoriski tradicii e faktot {to borcite od bitkata kaj Heroneja i ilindenskite borci se borele pod najstarite simboli na makedonskata dr`avnost - "lavot" i "sonceto". Ovie makedonski dr`avni simboli se upotrebuvale na teritorijata na Makedonija, Balkanot i po{iroko vo Evropa, od anti~ko vreme, pa s# do den-denes. Dokaz za gordosta na makedonskiot narod kon ovie simboli e i faktot deka na bezbroj crkvi, manastiri i privatni ku}i gradeni niz vekovite, nekoi od niv podignati duri vo 19 i 20 vek, se upotrebuvani ovie simboli kako znaci na nacionalniot identitet i istoriskoto nasledstvo na makedonskiot narod.

Neuspehot na Ilindenskoto vostanie ostavi zavet na idnite generacii za ostvaruvawe na ilindenskite idei i obnovuvawe na makedonskata dr`ava.

Za vreme na Vtorata svetska vojna, vekovnata `elba na makedonskiot narod be{e delumno realizirana vo severniot del na Makedonija, dene{na Republika Makedonija, koja pretstavuva 33 otsto od etni~kite granici na na{ata zemja.

Zavetot na ilindenskite borci i bezbroj prethodni generacii s# u{te e vo potpolna va`nost i e moralna odgovornost i `ivotna dol`nost za sekoj ~esen Makedonec da ja {iri makedonskata vistina i da se bori za ostvaruvawe na makedonskite ideali, za celosno osloboduvawe i za{tituvawe na na{ata sveta makedonska zemja.