POGLEDI

Ogledalce, ogledalce

PARI, POLITIKA I PO NEKOJ "KATIQ FERMAN"ARI

Gog ma Gog

Ima{ leb, `iv si.... Se zanimava{ so politika, na veresija `ivee{! Taka velat na{ite stari i poplukuvaat od urok. Ama urokot izgleda fati: stani - sedni; otvori - zatvori; trgni - zastani; zaspi - razbudi se, samo politika i samo politika. Kako na fudbalski natprevar: Da bev jas }e postignev gol so glava, na protivnikot }e mu ja skr{ev nogata, sudijata }e go opcuev, levoto krilo }e go smenev, igrata }e ja otvorev, nema{e da se branam, }e gi namalev cenite na biletite, pove}e publika da dojde!

Da! Nie s# si znaeme i s# si imame. Na{i momi za ergeni od drugo selo ne davame i tikvi od grad ne kupuvame, pa makar i korewe jadele. Nema nikakvo somnenie deka albanskata mafija, vo naj{irok smisol na zborot, ni go izmeni `ivotot. Lesno i sofisticirano n# vovle~e vo nejzinite mra~ni sferi na interesi i ni nametna samo solzi, siroma{tija i besperspektivnost.

A, mo`ebi toa i go sakaa krium~arite na droga, belosvetskite "podzemni rabotnici", koi Makedonija ja odbraa kako eden od najva`nite klu~evi za otvorawe na skri{nite, mo}ni pazari na plasman na "~umata vo prav".

[tom go nema po~esto (kako {to go ima{e) ministerot Gruevski vo javnosta, zna~i ne{to ne e vo red so makedonskata ekonomija. Se javi vo nevreme, koga treba{e da ni soop{ti "Katiq ferman" deka gra|anite na ovaa dr`ava }e pla}aat voen danok, ili danok na vojnata!

Postra{na informacija dosega ne sum ~ul, a pokontroverzen danok nikoj ne mi pobaral.

Mevqud od Ara~inovo duri sega so Spaseta od Umin Dol ja razbraa tragikata na nivnite dolgogodi{ni nad~ove~ki vlo`uvawa vo zaedni~kiot `ivot. Izgleda nema zaedni~ki `ivot pove}e, tuku zaedni~ki interesi protiv teroristite. Zo{to da ne se zdru`at Makedonec i Albanec, Rom i Vlav, Srbin i Bugarin, Grk i Tur~in, sekoga{ koga pticata na terorot }e saka da svie gnezdo za ispiluvawe pratenici na nacionalizmot i separatizmot, gnezdoto da & go rasturat.

[to ne stori Makedonija da go privle~e stranskiot kapital? S#, ama kapital nema, ili ako ve}e doa|a, doa|a simboli~no, oti kaj nas vladee vojna, imame korupcija, nemame efikasni finansiski institucii, kopame sivi namesto legalni kanali za popolnuvawe na dr`avnata blagajna i poddr`uvawe na finansiskite programi.

Zamislete da ni udrat glas vo svetot, Makedonija namesto da se integrira so svetskata ekonomija, taa se zapletkuva vo kanxite na svetskata mafija.

Koj saka neka me uveruva, no maliot pazar ne e najglavniot hendikep za na{ata ekonomska nemo}. Vo pra{awe se mo`ebi mnogu pove}e instituciite. Tie go sozdavaat politi~kiot i socijalniot ambient za reformite. Vo koja institucija nie ne se somnevame, ve molam?!

Kako onoj {to pora~al burek so meso, pa burek~ijata go pra{al: majstore, kade e mesoto? Baraj go vo }o{ot! Kaj da gi barame nie na{ata pravna dr`ava, nezavisnata centralna banka, zakonite, osobeno zakonot za bankrot? Nemame ni pazar na trudot, a da ne zboruvam za pazar na umot!

Ima edna falinka na koja ne & obrnuvame golemo vnimanie: nie mislime deka socijalisti~kite fakulteti ni proizvedoa "vrvni stru~waci". Da, sozdadovme intelektualci, no ne i profesionalci. Dr`avata nikoga{ ne pravi pari. Taa samo zema pari. Zatoa kolku pobrzo }e se oslobodime od o~ekuvawata na dr`avata da n# zgri`i, tolku posigurno so sopstvenata glava }e po~neme da proizveduvame uspesi!