SVEDO[TVA

Istorijata ne e samo minato

SUDBINATA NA MAKEDONCITE POD GRCIJA - OD TEROR DO PRIZNAVAWE!

Pi{uva: Aleksandar DONSKI

  • Politi~arot Sotiros Koxomanis na mitinzite za vreme na izborite vo Grcija vo 1935 godina zboruval na makedonski jazik i site negovi kandidati za pratenici pobedile vo Voden!
  • Pismo so makedonska nacionalna sodr`ina objaveno vo atinski vesnik vo 1978 godina!

Interesni se i nastanite od 1935 godina vo Grcija. Politi~arot Sotiros Koxomanis (koj bil etni~ki Makedonec, no lojalen na gr~kata kauza), toga{ do{ol na ~elo na partijata "Makedonska unija", koja glavno dejstvuvala vo egejskiot del na Makedonija. Ovaa partija se zalagala za samouprava na Makedonija vo ramkite na Grcija. Za vreme na izborite vo 1935 godina, na predizbornite mitinzi niz Makedonija, Koxomanis na Makedoncite im se obra}al na makedonski jazik, poradi {to `estoko bil napadnat od Vladata vo Atina. Na ovie izbori toj pobedil vo Voden i site negovi ~etiri pratenici vo ovoj grad bile izbrani.

Sepak, ni toa ne im pomognalo na Makedoncite. Za vreme na diktaturata na Metaksas bil sproveden neviden teror protiv makedonskite aktivisti i nedol`ni civili. No, duri koga se zalagale za otvoren pritisok vrz Makedoncite, nekoi gr~ki publicisti i novinari, pi{uvale za postoeweto na Makedoncite i na makedonskiot jazik vo Grcija. Vo atinskiot vesnik "Akropolis" (5.11.1937) eden novinar {to go posetil Voden pi{uva za prezemenite aktivnosti za nasilno u~ewe na gr~kiot jazik, pri {to go spomenuva makedonskiot jazik. Otkako reagira na faktot deka vo egejskiot del na Makedonija i natamu masovno se zboruva makedonskiot jazik, toj zaklu~uva:

"Tuka treba da se slu{a gr~kiot govor, a ne naselenieto da zboruva na nekoe makedonsko nare~je, koe kaj strancite i minuva~ite sozdava vpe~atok deka tuka i po 25 godini gr~kata uprava ne go nau~ila naselenieto da go zboruva jazikot na dr`avata".

Zna~i i ovoj vesnik go priznava postoeweto na Makedoncite vo Grcija i toa vo docnite triesetti godini, t.e. vo vremeto na `estokata antimakedonska kampawa na gr~kiot diktator Metaksas.

GOVOROT NA SKLAVENAS ZA MAKEDONSKATA NACIJA

Za celosni nacionalni prava na Makedoncite, vo gr~kiot Parlament, se zalo`il {efot na parlamentarnata grupa na KPG Sklavenas. Na sednicata na gr~kiot Parlament, odr`ana na 25 april 1936 godina, ovoj gr~ki politi~ar rekol:

"U{te edno pra{awe koe go ignorira vladata vo svoite deklaracii e pra{aweto za davawe polna ramonopravnost, kako na mesnoto naselenie, taka i na nacionalnite malcinstva koi `iveat vo Grcija. Toa glavno se odnesuva na makedonskata nacija. Onoj koj pominal niz Makedonija go po~uvtsvuval posebniot pritisok {to se vr{i protiv Makedoncite. Pravoto da imaat u~ili{ta, da go upotrebuvaat makedonskiot jazik i svoite obi~ai im e strogo zabraneto. Vakvata situacija go tera makedonskoto naselenie da se organizira i da vodi borba za izvojuvawe na tie prava, {to nie ne mo`eme, a da ne go poddr`ime. Pobednicite od golemata vojna i Dru{tvoto na narodite go proklamiraa pravoto na potisnatite nacionalnosti da se samopredelat. Ova pravo potpolno go priznavame i za makedonskata nacija...".

Makedoncite u`ivale nacionalni prava vo granicite na Grcija za vre-me na demokratskata vlast na EAM. Od oktomvri 1947 do april 1948 godina vo egejskiot del na Makedonija bile otvoreni 180 u~ili{ta so okolu

10.000 u~enici.

Komandantot na Demokratskata armija na Grcija Markos Vafijadis dal nekolku izjavi vo polza na nacionalnite prava {to gi ostvarile Makedoncite za vreme na vlasta na EAM. Taka, na primer, pred stranskite novinari, koi bile vo pridru`ba na Potkomisijata na OON za vreme na t.n. Gra|anska vojna vo Grcija, Markos izjavil:

"Za kratkoto vreme na vlasta na EAM od septemvri do dekemvri 1944 godina, Slovenomakedoncite imaa mo`nost da se uverat deka nivnite nade`i ne bea zaludni. Tie toga{, ramnopravno so gr~kiot narod gi u`ivaa plodovite na slobodata. Slobodno go govorea svojot jazik, pe~atea svoi vesnici, otvoraa u~ili{ta vo koi se predava{e nivnata istorija... Vo toj period - a toa sakam da go podvle~am - ne se zabele`ani sporovi, duri ni najmali nesoglasuvawa me|u Slovenite i Grcite. No, so Varkiza se se izmeni. Po~na kampawata na istrebuvawe na demokratskite masi... Toa osobeno se vr{i nad Slovenomakedoncite i zatoa bea prinudeni da se sprotivstavat".

Iako Makedoncite gi narekuva "Slovenomakedonci" i "Sloveni", Markos jasno spomnuva deka tie gi imale site nacionalni prava za vreme na kratkotrajnata vlast na EAM i deka toga{ nemalo nikakvi sporovi me|u Makedoncite i Grcite.

No, t.n. Gra|anska vojna vo Grcija zavr{ila so te`ok poraz na demokratskite sili, poradi {to novi desetici iljadi Makedonci se prinudeni da gi napu{tat svoite domovi od egejskiot del na Makedonija i da begaat vo drugi dr`avi.

Potoa vo Grcija doa|a na vlast voenata hunta. Vo ovoj period gr~kite vesnici se polni so {ovinizam kon Makedoncite, koi ostanuvaat da `iveat vo Grcija, kako i kon pripadnicite na makedonskata nacija voop{to. Voenata hunta e simnata od vlast vo 1974 godina, po {to pritisokot vrz Makedoncite pod Grcija popu{ta. Tie ne se progonuvani i apseni zatoa {to zboruvaat na svojot makeodnski jazik, iako i natamu nemaat ni najosnovni ~ovekovi prava. Sepak, vo nekoi gr~ki vesnici, makar i srame`livo, po~nuva da izleguva na videlina problemot so Makedoncite

PISMOTO VO "AVGI"

Taka, na primer, atinskiot vesnik "Avgi", vo fevruari 1978 godina, objavuva otvoreno pismo od Makedonecot Konstantinos Gogaras, upateno do Konstantinos Stefanopulos (toga{en minister vo Pretsedatelstvoto na gr~kata Vlada). Povod za pismoto bila debatata vo gr~kiot Parlament, povrzana so vra}aweto na begalcite od t.n. Gra|anska vojna vo Grcija. Pismoto vo celost glasi:

"Vo vesnicite go pro~itavme Va{iot govor vo Parlamentot po povod debatata {to se vode{e vo vrska so pra{aweto za repatrirawe na politi~kite begalci, vo koj, me|u drugoto, naglasivte deka nema da bide dozvoleno repatrirawe na Slavomakedoncite. No, koi se Slavomakedoncite? ]e go navedam primerot so moeto semejstvo, bidej}i i jas sum Slavomakedonec.

Mojot dedo, po tatko mi, e roden vo 1816 godina vo seloto German - Lerinsko. Tatko mi, i toj Slavomakedonec, be{e u~esnik vo Maloaziskata vojna, od koja i ne se vrati. Spa|a me|u is~eznatite. Jas se rodiv vo 1916 godina, a tatko mi ne go ni zapametiv. Vo 1940 godina, slu`ej}i i na tatko-vinata, se borev protiv Italijancite. Trieset i tretata divi-zija, na koja i pripa|av, vo mnozinstvo ja so~inuvaa Slavomakedonci. Ovaa divizija pove}e denovi go spre~uva{e napadot na neprijatelot se dodeka ne bevme zasileni so novi edinici.

Po kapitulacijata na Grcija se borev protiv germanskite i bugar-skite okupatori vo redovite na slavniot ELAS. Tatkovinata za seta ovaa moja borba mi se oddol`i so zatvor i progonstvo vo Ajstratis, Makronosis, \ura i drugi.

Sega tatkovinata odbiva da gi primi moite sinovi koi se nao|aat vo narodnite republiki. Mite deca se nao|aat vo Skopje. Vlo`iv napori da gi dovedam tuka. Se obrativ do Pretsedatelot na Republikata, do vladata, nasekade. Na moite sinovi ne im e dozvoleno ni da me posetat. Samo zatoa {to imaat tatko Slavomakedonec. Protiv moite deca ne postoi nikakvo obvinuvawe, za vreme na Gra|anskata vojna, edniot sin be{e sedum, a drugiot ~etiri godini.

Vladata na Nova demokratija primenuva stari metodi na segregacija na Grcite, kako za vreme na diktaturata na Metaksas, pa i porano, koga od edna strana gi prima{e dava~kite na iljadnicite Slavomakedonci pe~albari, samopridonesot za stopanisuvawe na na{ite sela, no ne go priznava{e na{iot jazik na koj mu be{e objavena vojna i ni se zabranuva{e vrabotuvaweto vo dr`avnite slu`bi itn.

Vesnikot 'Elenikos Voras' vo svojot napis go osporuva postoeweto na Slavomakedoncite koi `iveeja i `iveat vo Grcija, no Vie gospodine Ministre, vo svojot govor vo Parlamentot go demantiravte pi{uvaweto na desni~arskiot solunski vesnik, koga od oficijalna tribina ja deklariravte politikata na nacionalna segregacija, otka`uvaj}i im go pravoto na Slavomakedoncite, politi~ki begalci da se vratat vo tatkovinata.

Gospodine ministre,

Treba na krajot, a toa e na{ dolg, da vlo`ime napori za obedinuvawe na na{iot narod, za da se vratat politi~kite begalci vo tatkovinata, za koja site se borevme i Slavomakedonci i ne Slavomakedonci.

Konstantinos Gogaras, ul. 'Merkuriu' br. 5, Solun".

Vozbudlivata i dramati~na sodr`ina na ova pismo kako da ja otslikuva celata tragedija na Makedoncite pod Grcija. Pritoa nema potreba da mu se zabele`uva na avtorot za upotrebata na terminot "Slavomakedonci" namesto Makedonci, bidej}i toa bi mo`elo da bide i pri~ina za (ne)objavuvaweto na ova pismo.

Vo devedesettite godini pritisokot vrz Makedoncite u{te pove}e popu{ta, iako tie i natamu nemaat svoi nacionalni prava. Ve}e postoi makedonska politi~ka partija "Vino`ito" (koja posredno e zastapena i vo Evropskiot parlament), a vo fevruari 2001 godina, ~lenot na kolektivnoto rakovodstvo na ovaa partija Pavle Voskopulos, za prv pat dade podolgo intervju za edna gr~ka TV-stanica, kade otvoreno ja povika gr~kata Vlada da se otka`e od {ovinizmot kon Makedoncite i da im gi dade osnovnite nacionalni prava na pripadnicite na ovoj narod. Da se nadevame deka vo idnina Makedoncite i Grcite kako ramnopravni prijateli (a ne kako neprijateli) }e za~ekorat zaedno kon zaedni~kiot prosperitet.

(Prodol`uva)