Gledanoodnadvor

KUMOVI 1... ILI KAKO NI GO MENUVAA IMETO

Pi{uva: Slavko MANGOVSKI

Na naslovnata stranica ekskluzivno prenesuvame eden dokument donesen od Bugarija vo koj se gleda kako nivnata dr`ava im go menuva identitetot na Makedoncite. Mnogu ednostavno: site koi se Makedonci odedna{ se Bugari. Makedoncite is~eznuvaat...

KUMOVI 2... ILI KAKO ]E NI GO SMENAT IMETO

Minatata nedela se slu~i nastan so ogromna istoriska va`nost za site Makedonci, nastan ~ii posledici }e gi po~uvstvuvaat i generaciite koi pominale i generaciite koi }e dojdat. Site {pekulacii za promena na ustavnoto ime "Republika Makedonija" kone~no dobija realna vrednost i od {pekulacii stanaa vistina. Dosega se misle{e deka promena na imeto e nevozmo`na, deka ne postoi politi~ka sila koja toa mo`e da go napravi i da go opravda pred narodot. Vo intervjuto dadeno vo nedelata, Premierot kone~no gi otvori kartite i ni poka`a kako }e ja opravda promenata na imeto i kako toa }e ni go prodade.

Eve za {to stanuva zbor: na{eto ime, spored Premierot, ne bilo Republika Makedonija, tuku BJRM ili FIROM, smeneto od minatata vlada. So prifa}aweto na edno ime kako Severna Makedonija, Nova Makedonija ili sli~no, nie vsu{nost se osloboduvame od sramnoto ime BJRM i dobivame edno ponesramno. Toa e logikata zad ovoj sudbonosen ~ekor. Site nie {to mislevme deka promena na imeto ne e vozmo`na, deka nieden politi~ar ne bi mo`el da napravi takov ~ekor i da ostane `iv, poarno da po~neme da se podgotvuvame za ona {to neminovno ni se podgotvuva. Mo`ea da ni prodadat falsifikuvani izbori, mo`ea da ni prodadat pobeda na izborite, iako gi izgubija, pa eve i kako }e ni prodadat i promena na imeto. Promenata na imeto vsu{nost }e se pretstavi kako pobeda za nas, u{te edna{ `edni }e pomineme preku reka.

Grcite ve}e, pravilno kako sekoga{, ja sfatija porakata i nivnite agencii ja prenesoa izjavata na Premierot na FIROM deka "imeto na negovata zemja bi trebalo da bide {to mo`e poblisku do ustavnoto ime". Spored Grcite, toa zna~i deka Premierot so toa ja otvori mo`nosta za prifa}awe na slo`eno ime za negovata zemja. Se razbira deka i EU, SAD i drugite bi sakale da se re{i problemot {to mo`e porano. Rabotata e deka nim voop{to ne im e gajle dali nie se vikame Makedonija ili Tunguzija. Za `al, u{te edna{ se poka`uva deka politikata pak go pobeduva pravoto.

Ne treba da se somnevame deka ima dobra volja i od gr~ka strana da se re{i problemot. Nim im e jasno deka ja izgubija bitkata za imeto i sega ostanuva samo da spasat {to mo`e da se spasi, se razbira so na{a pomo{. Politikata na ekstremen nacionalizam praktikuvana od pred 5-10 godini ne im dozvoluva mnogu prostor na manevri i taka edinstveniot na~in e NIE da popu{time, NIE da prifatime kompromis. Rabotata e deka predmet na kompromisot e ne{to za koe samo nie, a nikoj drug vo svetot, bi pregovarale: identitetot. Mo`ebi na Premierot identitetot ne mu e tolku va`en, no uveren sum deka na site nam ni e MNOGU VA@EN i ne sme podgotveni da si go menuvame identitetot. Imeto zapi{ano vo Ustavot e REPUBLIKA MAKEDONIJA i toa e toa. Nie nemame prostor za manevri. Ne smeeme da pravime istoriski kompromisi, kompromisi koi }e n# sledat so vekovi, zaradi momentalni politi~ki pri~ini. Silite koi }e ni go smenat imeto se nadevaat deka na{iot narod }e go kupi "paketot" koj sodr`i i promena na imeto na crkvata. Se nadevame deka na ovie sili }e im se doka`e deka gre{at i deka narodot }e znae kako da si go odbrani dostoinstvoto.

"GOCE FEST"

Pomina i ovogodi{niot "Goce fest". Kako i minatata godina se razo~aravme, bidej}i na scenata ne be{e pretstaveno makedonskoto {esnaesetzra~no sonce. Kako i minatata godina ima{e i dobri i lo{i pesni. Kako i minatata godina se povtorija obvinuvawata za favoritizam, za falsifikuvawe na izborniot sistem i {to li ne. Demek Festivalot ni li~i na dr`avava.

Me|u pesnite koi nam najmnogu ni se dopadnaa se: "Kavalska rapsodija" na @aneta Mitrevska, "Na{a mila majka" na ansamblot "Kitka" i "Jugonostalgi~ari" od Van~o Tarabunov. Od slednata godina }e se obideme i "Makedonsko sonce" da zapo~ne da dodeluva nagradi za najpatriotska pesna.

BUGARSKA "NAUKA"

Ne pominuva nedela, a da ne prisustvuvame na nova provokacija od na{iot isto~en sosed. Eve edna od onie za koi doznavme (kojznae kolku ima za koi ne znaeme).

Stanuva zbor za edna istoriska kniga. Ni{to ~udno na prv pogled, ne se ni spomnuva Makedonija vo knigata. Sepak, eden pogled vrz bibliografijata otkriva provokacija: edna kniga objavena na makedonski se prenesuva deka bila objavena na bugarski jazik, a na makedonsko nare~je. Ova e direktna navreda i provokacija i nema nikakva vrska so naukata. Ako Bugarija misli i saka da ima dobri odnosi so nas, mora da prestane so vakvi gluposti koi samo gi trujat dobrite nameri za dobri odnosi i pridonesuvaat za destabilizacija na Balkanot.