ISTORIJA

Istorijata ne e samo minato

VINOTO - NERASKINLIV SEGMENT VO @IVOTOT NA MAKEDONCITE

Pi{uva: Aleksandar DONSKI

  • Vinoto vo Evropa do{lo preku Makedonija i Trakija!
  • Makedoncite tolku go po~ituvale vinoto {to duri sozdale i bog na vinoto!

Sekoj {to e malku upaten vo istorijata, kulturata i tradicijata na bib-liskiot makedonski narod, znae deka vinoto pretstavuva neraskinliv segment od `ivotot na Makedoncite u{te od iskona, pa s# do denes. Za povrzanosta na Makedoncite so vinoto i za udelot na Makedonija vo istorijatot na evropskoto lozarstvo i vinarstvo }e poso~ime nekolku fakti.

Najnapred da ka`eme deka Makedonija e edna od prvite evropski zemji vo koi se odgleduvala lozovata kultura. Vo naukata se smeta deka lozovata kultura na Balkanot bila rasprostraneta u{te pred okolu 4000 godini. Vo vrska so ova, vo knigata "Weine aus aller Welt" od avtorite Caroline Camarra, Francoise Collombet Jean - Paul Paireault (Karl Muller Verlag, 1995 god ISBN 3-86070-393-5, str. 237) ~itame:

"Istorijata na lozarstvoto poteknuva od pred 4000 godini od Trakija, preku ridestata Makedonija na mediteranskiot Balkan..."

Nema koj vo svetot nema slu{nato za slavnata anti~ka makedonska dr`ava i za nejzinite svetski poznati carevi Filip i Aleksandar Makedonski. Anti~kite Makedonci bile edni od najgolemite obo`avateli na vinoto. Tie go tretirale vinoto kako eden od najva`nite segmenti vo svojot `ivot. Dokaz za ova e faktot {to anti~kite Makedonci bile eden od retkite narodi vo svetot (ako ne i edinstveni), koi vo svojot religiozen korpus imale i bog na vinoto. Toa e poznatiot bog Dionis, koj od pettiot vek pred Hrista, se sre}ava i pod imeto Bakhus. Ova zna~i deka me|u najva`nite segmenti od ~ovekoviot `ivot (vodata, neboto, zemjata, smrtta...) na koi im bile sozdavani bogovi, Makedoncite go smetale i vinoto, {tom i za nego imale zaseben bog.

Makedonskoto poteklo na bogot na vinoto Dionis e dobro poznato vo nau~nata javnost. Vsu{nost toj bil sozdaden vo imaginacijata na makedonskoto pleme Brigi, koi imale zna~itelna uloga vo etnogenezata na anti~kite Makedonci. Podocna Dionis bil prifaten i ostanatite balkanski narodi. Makedoncite (no i drugite balkanski narodi) vo ~est na ovoj bog prireduvale posebni veli~estveni manifestacii, poznati pod imeto bahanalii.

Za koristeweto na vinoto od strana na balkanskite narodi pi{uva i Homer. Ovde }e spomneme eden mnogu interesen podatok. Imeno, vo originalniot jazik na koj bila napi{ana "Ilijadata", Homer go zapi{al zborot vino kako "oinos". Ovoj zbor e sli~en so dene{niot makedonski zbor za vino, koj glasi "vino". Istovremeno ovoj zbor e razli~en od soodvetniot gr~ki zbor za vino, koj glasi - "krasi".

PRIVRZANOSTA KON VINOTO

Podocna, otkako Makedonija stanala svetska sila (vo vremeto na Filip i Aleksandar Makedonski) vinoto i natamu igralo va`na uloga srede Makedoncite. Re~isi site anti~ki istori~ari koi pi{uvaat za podvizite na Aleksandar Makedonski ja spomnuvaat i privrzanosta kon makedonskoto vino {to toga{ ja neguvale slavnite makedonski vladeteli i nivnite podanici.

Taka, na primer, anti~kiot istori~ar Diodor Sicilijanecot (Diodorus of Sicily) nekolkupati go spomenuva vinoto vo svojata biografija za Aleksandar Makedonski. Toj pi{uva deka Aleksandar (kako i site Makedonci) vinoto go piel neme{ano. Diodor pi{uva deka Aleksandar postojano piel vino vo ~est na bogot Herakle (17.117.1). Ponatamu Diodor pi{uva i deka Aleksandar Makedonski imal poseben sluga, koj bil nare~en "sipuva~ na vino" i ~ija isklu~iva zada~a bila da go slu`i ovoj slaven car so ovoj napitok (17.118.1).

Diodor pi{uva deka i tatkoto na Aleksandar Makedonski - slavniot car Filip Vtori Makedonski, isto taka bil golem qubitel na vinoto (16.87.1). Diodor sekade potencira deka Makedoncite piele "neme{ano vino".

I latinskiot anti~ki istori~ar Kvintij Kurtij Ruf (Quintus Curtius Rufus) vo svoeto delo "De rebus gestis Alexandris Macedonis" (7,4) ja spomenuva naklonosta na Makedoncite kon vinoto. Toj pi{uva deka za vreme na pohodot na vojskata na Aleksandar Makedonski vo sredna Azija do{lo do zna~itelno namaluvawe na koli~estvata hrana i pijaloci, poradi {to tie mnogu skapo se prodavale. Kako eden od trite osnovni produkti ~ija cena enormno se zgolemila Kvintij Kurtij Ruf go spomenuva i vinoto. Ova zna~i deka Makedoncite duri i koga bile vo kriza za hrana i pijaloci, ne se otka`ale od nasladuvaweto so vino i bile podgotveni i natamu da go nabavuvaat duri i po mnogu povisoka cena.

Anti~kiot istori~ar Plutarh (Plutarch) vo 23 glava od svojata biografija za Aleksandar Makedonski pi{uva deka golemo u`ivawe na ovoj slaven makedonski car mu bilo, koga razgovara so lu|eto, postojano da ima ~a{a vino kraj sebe.

Za toa kolku anti~kite Makedonci go obo`uvale vinoto }e spomneme u{te eden mnogu interesen podatok. Se raboti za makedonskite pogrebni obi~ai. Poznato e deka Makedoncite bile pogrebuvani na razli~en na~in od ostana-tite balkanski narodi, {to pretstavuva u{te eden dokaz za nivnata etno-kulturna zasebnost. Edna od karakteristikite na anti~ko-makedonskite pog-reb-ni obi~ai bilo stavaweto predmeti od li~nata sopstvenost na pokoj-nikot, koi bile pogrebu-vani zaedno so nego. Ovoj obi~aj do denes e za~uvan srede Makedoncite. Prakti~no vo grobot na pokojnikot bile stavani negovite najomileni predmeti so koi toj naj~esto se "dru`el" za vreme na svojot zemski `ivot. Mnogu interesen e podatokot deka kako sostaven del na predmetite {to bile zakopuvani zaedno so po~inatiot bile i sadovite za piewe vino! Re~isi nema anti~ko-makedon-ski ma{ki grob (posebno vojni~ki) vo koj arheolozite nemaat otkrieno sadovi za piewe vino.

SADOVI ZA VINO VO MAKEDONSKITE GROBOVI

Najpoznatiot svetski avtoritet za anti~ka Makedonija amerikanskiot profesor od Univerzitetot vo Pensilvanija d-r Juxin Borza (Eugen Borza) vo svoite istoriski trudovi decidno tvrdi deka anti~kite Makedonci bile zaseben narod, so sopstven makedonski jazik i so sopstvena makedonska kultura. Svoite tvrdewa toj gi zasnovuva tokmu na delata od anti~kite istori~ari, kako i na arheolo{kite naodi. Pi{uvaj}i za del od pogrebnite obi~ai na anti~kite Makedonci, d-r Borza konstatira deka anti~kite Makedonci zaedno so po~inatiot vojnik pogrebuvale predmeti od negoviot li~en `ivot. Pritoa i toj gi spomenuva sadovite za piewe vino kako sostaven del od najomilenata kolekcija na predmeti na pogrebaniot. Vo vrska so ova d-r Borza pi{uva:

"Pove}eto od zakopanite dobra se povrzani so makedonskiot vojnik: oru`je, oklop i sadovi za piewe vino. Razli~nosta i bogatata izme{anost na predmetite {to verojatno pripa|aat na li~nata imovina na pokojniot, pove}e potsetuvaat na egipetskiot i etrurskiot na~in na pogrebuvawe otkolku na {to i da bilo poznato od gr~kiot svet".

Od formata na pronajdenite sadovi za piewe vino vo makedonskite grobovi se potvrduva podatokot {to go davaat anti~kite istori~ari deka Makedoncite svoeto vino go piele neme{ano. D-r Borza pi{uva deka vo mnogubrojnite makedonski grobovi dosega se pronajdeni mnogu malku sadovi vo koi vinoto bilo pieno izme{ano so voda. D-r Borza toa go smeta kako najgolem dokaz deka Makedoncite ne piele me{ano vino. Toj zaklu~uva deka Makedoncite bile lu|e koi mnogu piele vino, a ova go tvrdat i drugi svetski poznati avtoriteti za anti~ka Makedonija.

Makedoncite svoeto neme{ano vino go narekuvale "akrato". I denes vo Makedonija egzistira avtohtona sorta na vino, koja go nosi imeto "Krato{ija", koe o~igledno deka proizleguva od anti~komakedonskoto ime na vinoto "akrato". Mnozina sovremeni is-to-ri~ari za anti~ka Make-donija smetaat deka pieweto na neme{anoto vino "akrato" od strana na Makedoncite bil u{te eden kulturen beleg, spored koj, Makedoncite se razlikuvale od ostanatite narodi. Taka, na primer, amerikanskiot istori~ar d-r Sindija Sindor Slovikovski (Synthia Syndor Slowikowski) vo vrska so ova pi{uva:

"Makedoncite ... razvile i sopstveni obi~ai, kakvi {to bile: noseweto na kausija (poseben vid {apka so {irok obod, z.m.), piewe na vinoto akrato neme{ano, politi~kata monarhija i institucijata na poligamija."

Vo delata na anti~kite istori~ari opi{ani se i brojni pijanki {to gi organizirale makedonskite carevi. Glaven pijalak pritoa bilo vinoto (sekako vo sklad so makedonskoto podnebje, t.e. so mo`nostite na Makedonija za odgleduvawe vinova loza, kako {to, vpro~em, e i denes).

anti~kite Makedonci ne go koristele prekrasnoto makedonsko vino samo poradi sopstvena naslada. Toa za niv imalo i drugi simboli~ni zna~ewa. Taka, na primer, Makedoncite isturale vino pred poa|awe na plovidba. Poznato e deka Aleksandar Makedonski isturil malku vino od palubata na svojot brod pred ekspedicijata po rekata Ind. Ovoj obi~aj kaj Makedoncite go spomenuva anti~kiot gr~ki istori~ar Arijan (Arrian: "The Campaigns of Alexander" vo prevod na Aubrey De Selincourt, Pengiun books, USA, 1987, str. 303). Vinoto ovde bilo istureno so cel da se odobrovolat bogovite na moreto i na rekite.

Vinoto bilo sostaven del od `ivotot na Makedoncite i vo sredniot vek. Vo ova vreme lozarstvoto vo Makedonija bilo ra{ireno po manastirite. Toga{ vo Makedonija najpoznati bile ohridskoto i melni~koto manastirsko vino.

Vo 14 vek Makedonija potpadnala pod vlasta na Turcite. Toga{ poradi nivnata islamska veroispoved, vinarstvoto vo Makedonija prodol`ilo da se razviva, no vo ograni~eni uslovi (glavno po manastirite). Od druga strana Turcite bile qubiteli na desertnoto grozje, poradi {to i odgleduvaweto na ovaa sorta toga{ do`ivealo napredok.

(Prodol`uva)