ISTORIJA

Istorijata ne e samo minato

STATIJATA NA D-R FRAWO TU\MAN ZA MAKEDONSKOTO PRA[AWE

Pi{uva: Aleksandar DONSKI

  • Vo 1970 godina d-r Frawo Tu|man objavil mo{ne dolga statija za makedonskoto pra{awe!
  • D-r Tu|man naveduva zna~ajni podatoci za makedonskata istorija od aspekt na Hrvatite vo 19 vek

Vo na{ata po{iroka javnost e malku poznato deka porane{niot pret-sedatel na Republika Hrvatska, sega pokojniot d-r Frawo Tu|man (1922-1999), kako istori~ar, svoevremeno poka`uval golem interes kon istorijata na Makedonija i Makedoncite. Vrv na vakviot interes pretstavuva negovata obemna statija posvetena na Makedonskoto pra{awe, pod naslov "Hrvatskoto nacionalno dvi`ewe i makedonskoto pra{awe", koja d-r Tu|man ja objavil vo dale~nata 1970 godina vo spisanieto "Forum" od Zagreb vo izdanie na JAZU. Ovaa statija vsu{nost pretstavuvala integralen del od negoviot poobemen trud pod naslov "Hrvatski narodni pokret 1903". So ovaa statija d-r Tu|man prakti~no se ovekove~i kako golem prijatel na makedonskiot narod i na Makedonija. Vpro~em, svoite simpatii kon Makedonija i Makedoncite d-r Tu|man povtorno gi poka`a na delo i mnogu podocna, za vreme na tatkovinskata vojna vo Hrvatska, koga dozvoli osloboduvawe na zarobenite Makedonci (oficeri i vojnici), koi prisilno ili dobrovolno, vojuvaa protiv Hrvatska na stranata na ostatocite od Jugoslovenskata narodna armija i koi, kako takvi, bea zarobeni od hrvatskite odbranbeni sili.

No, pred da pomineme na pointeresnite izvadoci od statijata na d-r Tu|man, najnapred da se potsetime na delovi od negovata biografija. Pritoa }e se poslu`ime so izvadoci od negovata biografija objaveni vo svetski poznatata op{ta amerikanska CD-enciklopedija Microsoft Encarta 98 (naslov: Franjo Tudjman). Ovde ~itame:

"Frawo Tu|man, pretsedatel na Hrvatska (vo toa vreme s# u{te be{e, z.m.) i voda~ na hrvatskata vojna za nezavisnost od Jugoslavija vo 1991 godina. Tu|man e roden vo Veliko Trgovi{~e vo oblasta na hrvatsko Zagorje. Vo 1941 godina toj stapil vo redovite na partizanite, koi bile predvodeni od komunistite i koi se borele protiv okupacijata na Jugoslavija za vreme na Vtorata svetska vojna (1939-1945). Po vojnata Tu|man studiral na Visokata voena akademija vo Belgrad, Srbija. Dobil visoki pozicii vo Jugoslovenskata narodna armija i vo 1960 godina se zdobil so generalski ~in. Slednata godina ja napu{til aktivnata voena slu`ba i se posvetil na voenata i politi~ka istorija. Vo 1963 stanal profesor po istorija na Univerzitetot vo Zagreb, kade po dve godini, uspeal da doktorira. Tu|man bil isklu~en od vladeja~kata Komunisti~ka partija vo 1967 godina poradi negovite kontroverzni pi{uvawa, koi bile oceneti kako antimarksisti~ki i kako poddr{ka na hrvatskiot nacionalizam. Vo 1972 godina, jugoslovenskiot pretsedatel Josip Broz Tito go potisna hrvatskoto nacionalno dvi`ewe, a Tu|man se na{ol me|u uapsenite. Bil osuden na dve godini, od koi odle`al devet meseci. Povtorno bil osuden na tri godini vo 1981 godina poradi nacionalisti~ki aktivnosti (...)".

Vo prodol`enie ~itame za poznatite slu~uvawa vo vrska so d-r Tu|man (formiraweto na HDZ, pobedata na izborite, u~estvoto vo vojnata, ne sosema demokratskiot re`im {to go sprovede vo Hrvatska i sl.), na koi, otprilika site bevme svedoci i koi nema potreba da gi povtoruvame. Od negovata biografija se gleda deka statijata za Makedonskoto pra{awe d-r Tu|man ja napi{al dve godini pred da bide osuden kako "hrvatski nacionalist".

STATIJATA NA D-R TU\MAN

A sega da prilo`ime delovi od statijata na d-r Frawo Tu|man, posvetena na Makedonskoto pra{awe. Prviot del od ovaa statija nosi naslov "Za vrskite pome|u hrvatskoto i makedonskoto nacionalno dvi`ewe do Ilinden". Otkako dava kratok uvoden del, d-r Tu|man pi{uva:

"Kon makedonskoto pra{awe poka`uvale dosta golemo interesirawe site strui vo hrvatskiot politi~ki `ivot, kako onie {to bile programski naso~eni kon razvivawe na zaemni vrski me|u slovenskite i posebno ju`noslovenskite narodi, gradej}i ja svojata politika na perspektivata za raspa|awe na Turskoto carstvo vo Evropa, taka i na onie koi, trgnuvaj}i od me{ovitiot etni~ki sostav i od zaostruvaweto na sprotivnostite me|u ju`noslovenskite narodi i balkanskite dr`avi, bile za re{avawe na makedonskoto pra{awe vo avtonomna Makedonija, vo ramkite na preuredena Turcija".

Ponatamu d-r Tu|man prodol`uva:

"Vo Hrvatska srazmerno rano se ogleduvala i dobra volja za podlaboko sfa}awe na makedonskoto pra{awe, {to go olesnilo probivaweto na soznanieto i za etni~kata posebnost na slovenskoto naselenie vo Makedonija. Faktot {to prviot zbornik so makedonski narodni pesni na bra}ata Miladinovci e pe~aten vo Zagreb, vo 1861 godina, sam za sebe ima nedvosmisleno istorisko zna~ewe. Toa bil ne samo eden od prvite rezultati na [trosmaerovoto nastojuvawe za kulturno pribli`uvawe na ju`noslovenskite narodi, tuku toa & probilo pat na trajnata sorabotka i re~isi sudbinskata povrzanost na hrvatskoto i na makedonskoto nacionalno dvi`ewe".

Vo prodol`enie d-r Tu|man `estoko gi kritikuvaa nekoi od stavovite na hrvatskiot slavist od 19 vek, Vatroslav Jagi}, koj pogre{no ja informiral toga{nata hrvatska javnost deka na Balkanot kako ju`noslovenski narodi navodno `iveele samo: Slovencite, Hrvatite, Srbite i Bugarite. D-r Tu|man, ne ja kritikuva hipotezata na Jagi} samo deklarativno, tuku i su{tinski. Toj citira delovi od trudovite na Jagi}, vo koi Jagi} si oponira samiot na sebe, koga e vo pra{awe posebnosta na Makedoncite. Otkako konstatira deka Jagi} pogre{no tvrdel deka Makedoncite bile nekakvo "preodno naselenie" pome|u Srbite i Bugarite, Tu|man pi{uva deka Jagi} go tvrdel ova samo poradi (citat): "iluzionisti~kite slavisti~ki i panslavisti~ki teorii, ne samo za potrebata od kulturno pribli`uvawe i sorabotka na srodnite slovenski narodi, tuku i poradi bo`emnata nu`nost od nivno pretopuvawe vo pogolema etni~ka celina".

Zna~i, Jagi} veruval vo iluzijata deka site slovenski narodi, vo nekoja podale~na idnina, trebalo da se pretopat vo edinstven narod. Ete zatoa Jagi} go proglasil makedonskiot jazik kako eden vid "preodno jazi~no podra~je" od srpskiot kon bugarskiot jazik. No, Jagi} pi{uval sli~no i koga bile vo pra{awe Hrvatite i Srbite. Zna~i i ovde toj dejstvuval vo pravec na svojata zabluda za idno sozdavawe na "edinstven ju`noslovenski narod". Kritikuvaj}i gi vakvite zabludi na Jagi}, d-r Tu|man konstatira deka (citat): "Jagi} ostanal skoro ednakvo nedosleden i na podra~jeto na makedonsko-bugarskite i na podra~jeto na hrvatsko-srpskite jazi~ni odnosi, pa duri i e vo sprotivnost so sopstvenata nau~no-istra`uva~ka rabota".

Kako dokaz za sopstvenoto sebenegirawe na Jagi} (koga e vo pra{awe samobitnosta na Makedoncite) d-r Tu|man potsetuva na Jagi}evata rasprava pod naslov "Istorija na kni`evnosta na hrvatskiot i srpskiot narod" (objavena na 05.06.1867), koja Jagi} ja pro~ital kako svoe prvo predavawe na JAZU i koja istata godina bila objavena kako zasebna kniga. Vo ovaa rasprava Jagi} napravil osvrt i na zasebnosta na jazikot na Makedoncite. Toj potsetil na vistinata deka i vo vizantiskite izvori od sedmiot i osmiot vek, Bugarite bile jasno izdvoeni od "Slovenite" i deka tie bile (citat): "dve izrazeno razli~ni narodnosti", koi zboruvale na sosema razli~ni jazici. Tu|man go citira Jagi}, koj pi{uva deka vo celiot devetti vek vo Makedonija vladeela ~ista i nerasipana "sloven{tina" i deka (citat): "Ottuka (od Makedonija, z. m.) so sebe vo svetot go ponesoa bra}ata Konstantin i Metodi jazikot na svojot grad i na svojata tatkovina, jazikot na Slovenite solunski, kako i jazikot na site onie koi `iveele vo Makedonija". Ponatamu d-r Tu|man citira izvadoci od trudot na Jagi} vo koi Jagi} sosema opravdano pi{uva za posebnosta na jazikot na Makedoncite (citat): "U{te kon krajot na devettiot vek, koga u~enicite Metodievi, begaj}i od Panonija, se zasolnile vo Bugarija, glavnata nivna dejnost im bila nameneta na Slovenite makedonski, osobeno okolu Ohridskoto Ezero".

D-r Tu|man prodol`uva da go citira Jagi}, koj pravilno zaklu~uva deka koga (citat): "Azijatskite Bugari" ja ra{irile svojata dr`avna vlast i preku Balkanot (citat): "... vo Makedonija i Trakija, makedonsko-slovenskiot jazik zavladeal so celata bugarska dr`ava".

Vo vakvite stavovi ne mo`e da se najde zabele{ka za pi{uvaweto na Jagi}. Zabele{ka ne mo`e da se najde ni vo negovata opravdana konstatacija deka podocna Bugarite, na makedonskiot jazik {to im bil nametnat, postepeno po~nale da mu go naturaat svoeto dr`avno bugarsko ime, narekuvaj}i go "bugarski jazik".

No, i pokraj vakvite stavovi na Jagi}, koi re~isi celosno odgovaraat na istoriskata vistina, istiot toj Jagi} na nekolku mesta vo istiot svoj trud, staromakedonskiot jazik, {to im bil nametnat na Bugarite i samiot go narekuva "starobugarski jazik". Tokmu tuka d-r Tu|man sosema opravdano go kritikuva Vatroslav Jagi} za nedoslednost i sebenegirawe.

D-r Tu|man opravdano gi konstatira protivre~nostite na pisanieto na Jagi}, koj od edna strana korektno doka`uva deka "Azijatskite Bugari" svojot pismen jazik go primile od Makedoncite, a od druga strana, i natamu ovoj jazik go narekuva "starobugarski" ili "bugarski". D-r Tu|man pi{uva deka seto ova e vo (citat): "o~igledna sprotivnost so negovata sopstvena analiza na istorijata na slovenskiot makedonski jazik".

DEJNOSTA NA KAP^EV

Vo prodol`enie na svojot trud d-r Tu|man pravi osvrt kon knigata "Macedonia ili glas roba", napi{ana od Makedonecot \or|i Kap~ev i objavena vo Zagreb, 1898 godina, vo pe~atnicata na Antun [olc. Knigata predizvikala golemo vnimanie vo hrvatskata javnost, taka {to do`iveala duri dve izdanija. Poradi nepostoewe na makedonski literaturen jazik, Kap~ev ovaa kniga ja napi{al na bugarski. Vo vrska so toa, toj upatil pismo do redakcijata na vesnikot "Obzor" vo koe napi{al deka pi{uva na (citat): "bugarski jazik, koj ne e ni{to drugo, tuku dijalekt na slovenskiot jazik, na koj n# u~ele svetite slovenski u~iteli Kiril i Metodi - makedonskite sinovi".

D-r Tu|man pravi kratok osvrt kon sodr`inata na knigata. Vo knigata Kap~ev gi kritikuva Srbija i Bugarija, koi pravele planovi za idno porobuvawe na Makedonija i se zalaga za avtonomija na Makedonija.

Tu|man soop{tuva i deka Kap~ev po~nal da go objavuva spisanieto "Makedonija" vo Zagreb. Vo Slu`beniot izve{taj na zagrepskoto "Gradsko poglavarstvo do hrvatskata Kralska zemska vlada" pi{uvalo deka spisanieto izleguvalo dvapati vo mesecot i deka se zalagalo za nezavisna Makedonija. Za sopstvenikot na spisanieto pi{uvalo deka e (citat): "\or|i Kap~ev - Makedonec". Odgovoren urednik na spisanieto bil Hrvatot Maks Ivekovi}.

D-r Tu|man soop{tuva deka od vesnikot "Makedonija" izlegle samo tri broja, po {to Kap~ev se iselil od Hrvatska.

Zavr{uvaj}i go ovoj del od svojata statija d-r Frawo Tu|man zaklu~uva:

"Hrvatskite politi~ki krugovi kon krajot na minatiot vek do{le do zaklu~ok deka se neopravdani bugarskite, srpskite i gr~kite pretenzii kon Makedonija. Glasnicite na glavnite politi~ki strui na hrvatskoto nacionalno dvi`ewe, od nezavisniot 'Obzor' i prava{kata 'Hrvatska domovina', do socijalisti~ka 'Sloboda', bez ogled na nivnite politi~ki razliki i na pogolemoto ili pomalo razbirawe za makedonskoto pra{awe, bile na stranata na makedonskoto revolucionerno osloboditelno dvi`ewe za avtonomna i obedineta, za slobodna i samostojna Makedonija, zalagaj}i se za o`ivotvoruvawe na gesloto - Makedonija na Makedoncite".

(Prodol`uva)