OBRA]AWE: OMO "Ilinden" - PIRIN do intelektualcite vo Republika Makedonija koi se so bugarska etni~ka samosvest

AVTENTI^NATA MAKEDONSKA SREDNOVEKOVNA ISTORIJA

Dragi sonarodnici,

Edna bolka {to krvari n# tera da se obratime kon Vas, intelektualcite vo R. Makedonija {to ste so bugarska samosvest. Edinstvenata cel i `elba na ova na{e obra}awe e da Vi pomogneme da ja sfatite Va{ata etnogenetska zabluda.

Nie koi{to `iveeme vo {ovinisti~kite dr`avi na Bugarite i na Grcite namesto poddr{ka i pomo{ od Va{a strana, vo borbata na{a za gradewe na nacionalna svest kaj na{iot narod, naiduvame na Va{ite udirawa, a vo odnos na koi nie se vozdr`uvame da iska`eme reakcii branej}i go Va{iot ugled na intelektualci. Nie ne znaeme na koi generacii im pripa|ate site Vie i vo koi visokoobrazovni ustanovi ste go dobile svoeto obrazovanie, me|utoa o~igledno e deka ne ja poznavate makedonskata srednovekovna istorija i pokonkretno periodot od 869 do 972 godina. A vo ovoj ednovekoven period se slu~uvaat nastani koi denes ni dozvoluvaat da ja doznaeme vistinata - deka nemame ni{to zaedni~ko so bugarskiot etnikum i deka sme nacija {to se formirala od avtohtonoto makedonsko naselenie i Slovenite koi se naselile vo 5-7 vek.

Veruvame deka Vie iskreno sakate da ja nau~ite vistinata za Va{eto etni~ko poteklo i poradi toa }e se obideme da gi spomneme onie istoriski fakti od na{ata srednovekovna istorija koi{to }e vi pomognat samite za sebe da si go objasnite toj "vrel" problem.

Svesni sme deka vo edno takvo obra}awe ne mo`at da se analiziraat site dokumenti od eden stogodi{en period, taka {to }e go iskoristime metodot od minatoto, t.e. so postavuvawe na pra{awa.

1. Ne samo od vizantiskite izvori, tuku i od sovremenite arheolo{ki prou~uvawa vo Bugarija e op{topoznato deka Bugarite na Esperih (Asparuh) se naselile i `iveele vo oblasta Dolna Mizija/dene{na Severoisto~na Bugarija/ i deka u{te vo 681 g. napravile celosno etni~ko ~istewe nad starosedelcite Traki i Sloveni. Ednite bile proterani na jug (Severite), dodeka drugi {est plemiwa bile progoneti na zapad od rekite Jantra i Timok. Kako Vie denes zamisluvate: Na koj na~in nastanala hipoteti~kata "slovenizacija" na Bugarite so ogled na opi{anoto teritorijalno razdeluvawe na dvata naroda?

2. Dali Vie im veruvate na bugarskite sugerirawa deka vo Makedonija se doselile Bugarite na Kuber koi do{le od avaro-bugarskiot haganat, i koga sevo ova se negira ne od nekoj drug, tuku od sledbenikot na Esperih - Tervel, koj sli~no na srednovekoven huligan go oskvernavil trakiskiot kowanik vo blizina na Madar, ispi{uvaj}i go na karpata sledniot tekst: "Na imperatorot so otse~en nos ne mu poveruvaa moite ~i~kovci od Solunsko, pa si zaminaa vo Kisiniite...V", t.e. vo Centralna Azija, kade {to bila nivnata pratatkovina. (B'lgarskata dr`avnost v aktove i dokumenti, 1981, s. 19).

3. Vo 767 g. na barawe na Vizantija, Bugarite go uapsile i im go predale knezot na nivnite vazalni Severi - na ime Slavun. Vo 821 g. hanot Omurtag, protiv voljata na imperatorot Mihail II, navlegol so negovite vojski vo Trakija i vo Jugosti~na Makedonija, pomagaj}i vo apseweto na Toma Slovenot. Kon vostanieto na istiot Toma Slovenot se priklu~ile site zapadni zemji - Tra~ani, Makedonci i Sloveni. Vo 822 g. hanot Omurtag go postavil sledniot natpis: "Kan juvigi Omurtag e od Boga vladetel na zemjata kaj{to se rodil. @iveej}i vo logorot vo Pliska toj napravi aul na Ti~a i ja premesti svojata vojska protiv Grcite i Slovenite" (Tamu e 20). Vo 836 g. Slovenite od ju`nite Rodopi i od Solunsko (Smoleni Rihnini) go iskoristile vleguvaweto na vizantiskite vojski vo vojna so Arabite vo Mala Azija i pokrenale vostanie. Navodno od pri~ina da & pomogne na Imperijata, a vsu{nsot poradi `elbi za pqa~kosuvawe i izleguvawe na Belomorieto, hanot

Presijan "go isprati kavhanot Isbul davaj}i mu vojska i i~irgu boil i kana boil kolov'r i kavhanot (otide) protiv Smolenite..." i go onevozmo`il vostanieto. Vo `ititeto na Grigorij Dekapolit ovie nastani se opi{ani so dve re~enici. "Po nekolku dena (od zaminuvaweto na vizantiskite vojski) bila pokrenata buna od strana na upravitelot na istata Slavinija". "Krvavi potoci potekoa kako reka i celata okolina bila zapalena i opusto{ena" /HIB, t.I, s. 113/.

Vo 853 g. hanot Goboris (Boris) pobaral so ultimatum od imperatorkata Teodora da mu otstapi dobrovolno izlez na Beloto More. I bidej}i taa odbila, toj navlegol so svojata vojska i dostignal do Solunsko. Odnovo potekle reki od krv.

Spored Vas, gospoda intelektualci od Republika Makedonija, dali site tie nastani pomognale za pretvoraweto na Makedonci i Sloveni vo Bugari, ili s# pove}e gi zaostruvale odnosite me|u niv?

Vo 869 godina za da go natera Goboris da go izneveri i Rim, Vizantija dobrovolno & ja otstapila na Bugarija Severna Makedonija i tesen koridor od dene{na Albanija i na toj na~in Bugarija dobila izlez na Jadranskoto More. Vleguvaweto na Bugarite vo Severna Makedonija vo 869 godina e spomnato vo vizantiski i zapadni hroniki, a isto taka i vo niza doma{ni izvori. Na primer, Anastasij Bibliotekar, koj vo istata godina prisustvuval vo Carigrad vo uloga na sekretar na papata Adrijan II. Spored na{i makedonski izvori, koga bila otstapena Severna Makedonija, a taa bila "carstvo", odnosno avtonomno kne`estvo vo ramkite na Vizantija, ova carstvo Goboris "go primil na rekata Bregalnica", t.e. ovde se odr`ala ceremonijata na predavaweto na Severna Makedonija. Vo drug makedonski izvor ("Tolkuvanie Danailovo") ovie nastani se raska`ani so edna re~enica: ]e vostane Mihail kagan na Bugarite. Dadenoto nemu carstvo go primi ne so vojna" (Stara b'lgarska literatura, t.III, str. 69).

Kako Vie mislite, gospoda intelektualci, dali narodot od Severna Makedonija se soglasil so gubeweto na svojata avtonomoja ili ~ekal zgoden moment da se oslobodi?

4. Spored soop{tenie na Skilica - Kedrin, koga Goboris ja dobil Severna Makedonija, vetil "da gi obedini dvata naroda". (GIBI, t. VI, str. 239/). Neli e ubedlivo ova soop{tenie deka vo 869 godina sme bile narod koj bil odvoen od Bugarite?

5. Vo pismo do ovoj poznat od Tripoli, Joan Kamenijat, koj bil uapsen od Arabite vo 904 godina vo Solun, ja opi{uva okolinata na svojot roden grad: "Toj grad e mo{ne pro~uen so svoite `iteli i so s# ona so koe eden grad se gordee. Vo sredinata na ova pole ima nekoi razdeleni naseleni mesta. Del od niv pla}aat danok na gradot (Solun). Ovie se t.n. Dragoviti i Sagudati; drugi naselbi mu pla}aat danok na sosedniot skitski narod ~ija granica se nao|a vo blizina" (GIBI, t. V, str. 22). Od obete soop{tenija (na Skilica-Kedrin i na Joan Kamenijat) se gleda deka vo 904 g. Makedoncite bile narod razli~en od skitskiot, odnosno od Bugarite. Spored Vas, koga i kako potoa nie, etni~kite Makedonci i Sloveni, sme stanale Bugari?

6. So pra{awe broj 3 nie pra{avme dali naselenieto od Severna Makedonija go zaboravilo svoeto carstvo i nacionalnosta svoja ili o~ekuvalo zgoden moment da se oslobodi. Spored soop{tenieto na vizantiskiot imperator Roman Lakapin vo 924 g. 25.000 lu|e od na{eto naselenie prebegale vo Vizantija i pokonkretno vo Tesalija i Epir. Spored Vas, kakva bila celta na ova vostanie {to izbuvnalo voedno so vostanieto na Srbite?

7. Kako Vie go tolkuvate faktot {to vo svojot pamflet "Za bukvite" Crnorizec Hrabar zboruva samo za slovenski narod, za slovenska azbuka i slovenski knigi i prosvetiteli, ne spomnuvaj}i ni{to za Bugarite. Istoto go pravi i Klimentoviot u~enik {to go napi{al negovoto `itie, a i toa na Naum Agiografot na Kliment i Naum, kakov sebe si se smetal {tom gi ignoriral Bugarite?

8. Bugarite bile pokrsteni vo 864/865 godina. Me|utoa, spored Prostranoto `itie na Kliment "Pokrstuvaweto na ovoj narod se slu~ilo vo 637/869 g. od sozdavaweto na svetot". Vo prviot ruski letopis "Povest vremennih let" od istata godina e odbele`ano koj narod go imal predvid Klimentoviot u~enik i ist li bil toj narod so Bugarite? Zo{to e poso~ena godinata 869?

9. Vo najstaroto `itie na Naum e re~eno deka devolskiot episkop Marko "bil ~etvrti episkop na slovenski jazik". Koi markovi pethodnici gi imal predvid u~enikot na Kliment, ako se smeta deka do ovoj period vo Pliska i Preslav dejstvuvale episkopite Stefan, Grimuald, Georgi, Josif, Leontij, a pak ako dodademe Konstatin Preslavski i Kliment, Marko bi bil 9. po red?

10. Koga i zo{to spored Vas, is~eznuva glagolicata? Kakvi se op{testveno-politi~kite okolnosti koi{to go sozdale nejzinoto otstranuvawe, koga znaeme deka kirilicata e re~isi ~isto gr~ka, a Bugarite mrazele s# {to bilo gr~ko?

11. Vo Severoisto~na Bugarija, vo manastirot "Pantelejmon" vo okolinata na Preslav, po zaminuvaweto na Naum vo 894 g. rabotat morav~anecot Konstantin, nare~en preslavski i Joan Egzarh. No, po proglasuvaweto na Simeon za car vo 915 g. ovie prosvetiteli is~eznuvaat bez da ostavat svoi u~enici i sledbenici. Zo{to? Osven toa, so is~eznuvaweto na glagolicata, slovenskata kni`nina preku Stara Planina is~eznuva za period od celi 4 veka (358 g.) i se pojavuva edvaj vo 1273 g. koga izleguva Trnovskoto Evangelie. Vo toa vreme vo Makedonija prosvetitelite prodol`uvaat da sozdavaat, me|utoa ve}e anonimno, na dve azbuki - glagolicata i sozdadenata od Kliment, koja{to nie ja narekuvame "klimentica". Kako }e go objasnite is~eznuvaweto na slovenskata kniga od drugata strana na Stara Planina, paralelno so hipotezata deka vo Bugarija slovenskiot jazik i pismenosta bile vovedeni kako oficijalni vo dr`avata?

12. Vo 972 g. Joan Cimishij so svojot sojuznik ja uni{tuva bugarskata dr`ava i patrijar{ija. Zo{to go ostavi knezot David spokojno da vladee ne samo so ~isto makedonskite teritorii, tuku i so site dotoga{ni bugarski zemji zapadno od Rodopite od koritoto na rekata Iskar, vklu~itelno Dakija, Srbija i Panonija? Zo{to od 968 do 976 g. Vizantija `ivee vo mir i dobri sosedski odnosi so novata severnomakedonska dr`ava i ne prezema nikakvi neprijatelski potezi protiv nea. [to vsu{nost se slu~uva vo 976 g?

13. Dali Vie ste sre}avale dokumenti pred 970 godina vo koi naselenieto od Severna Makedonija bilo narekuvano Bugari, a teritorijata - Bugarija, za{to nie ne sme sre}avale vakvi dokumenti. Dokolku nemate videno takvi dokumenti, objasnete ni koga i zo{to po~nuvaat da n# narekuvaat Bugari, a zemjata na{a Bugarija!

14. Severna Makedonija e osvoena od Bugarija od 869 do 968 g. i podocna od 1230 do 1261 g. vkupno 130 godini. Spored faktot deka vo Makedonija ne `iveelo bugarsko naselenie, a postoele samo garnizoni na tvrdinite, dali toj istoriski kratok period bil dovolen, duri i prisilno nie da staneme Bugari ne samo po ime, a i po op{testveno-ekonomski odnosi, t.e. od slobodni Filipovi Makedonci {to poseduvale privatna sopstvenost, da se pretvorime vo nomadi bez imot - so kaftani, so ~almi i {alvari, bez sopstvena zemja, bidej}i kaj niv (kaj Bugarite) zemjata mu pripa|ala na hanot?

15. Ju`na (Egejska) Makedonija Bugarite ja osvojuvaat soodvetno: pri hanot Presijan (2 godini od 836 do 838 g). pri Simeon (23 godini - od 904 do 927 g.) i pri Ivan Asen II (10 godini od 1230 do 1241 g), ili vkupno 35 godini. Dali e dovolen ovoj mal istoriski period da gi natera egejskite Makedonci da go zaboravat svoeto enti~ko poteklo i svoeto avtonomno kne`evstvo? Znaete li kakov status imala Severna Makedonija za vreme na kratkoto bugarsko vladeeewe? U{te kon krajot na minatiot vek golemiot istori~ar od Trakija, Marin Drinov, konstatira: "Postoeweto na oblasti, polunezavisni od Bugarija, vo jugozapadnite delovi na bugarskoto carstvo se potvrduva i od na~inot po koj bile pripojuvani tie zemji kon bugarskoto carstvo. Tie se pripoeni ne po patot na osvojuvaweto, tuku vo rezultat na pregovori. Za poslednata okolnost aludiraat Vizantijcite" (Drinov, Si~inija, t. I, str. 454). I u{te: "Plemeto Moavci (vo podra~jeto na Ni{), odamna pot~ineti od Bugarite, vo H vek s# u{te se upravuvalo od svoi knezovi so koi{to vizantiskata vlada bila povrzana" (Tam). Tolkuvaj}i gi ovie podatoci, razbirate kakov status imala Severna Makedonija od 869 do 968 godina.

16. Nema nikakvo somnevawe, dragi sonarodnici, deka Vie i veruvate na izmislenata teza deka Sperihovite Bugari bile slovenizirani zatoa {to bile samo edna orda od 150-300 iljadi lu|e. Istoriskite izvori voop{to ne uka`uvaat na takva rabota, za{to ne bile registrirani me{ani brakovi, nitu pak vo bugarskite voeno-administrativni i diplomatski institucii bilo registrirano nekoe slovensko ili slovenizirano ime. I nasproti toa, uslovno da prifatime deka imaginarniot proces na slovenizacija nastanal koga eden del od Bugarite bile dakizirani vo rezultat na me{anite brakovi so Daki. Pri postoeweto na 150-300 iljadi Bugari i pove}e od 10-12 milioni Traki, Daki, Sloveni, Srbi, Panonci i Makedonci, mo`ete li da presmetate kolkav procent "bugarska" krv te~e denes vo `ilite Va{i? Toj procent e somnitelno dali e nad 0,1. Toga{ spored biolo{kite zakoni, nie so kakvo ime treba denes da se narekuvame: Makedonci ili Bugari? I na ova pra{awe odgovor dava gorenavedeniot M. Dringov: "Nie go prifa}ame [afarikovoto mislewe deka tie (Bugarite) bile od ~udsko ili finsko (maxarsko) poteklo. Pritoa brzame da odbele`ime deka nas mo{ne malku n# interesira potekloto na ovie Bugari zatoa {to ova pra{awe nema mesto vo istorijata na na{iot narod, koj ne e nivni potomok i nema ni{to zaedni~ko so niv osven imeto, koe{to toj slu~ajno go primi od niv" (Drinov, p.s., str. 32).

17. Poslednoto pra{awe otvora i u{te edno: kakov jazik govorime denes nie Makedoncite {tom vo nego nema nitu eden Sperihov zbor?

18. Te{ko }e bide za Vas, dragi sonarodnici, duri da poveruvate na eden istaknat bugarski istori~ar deka nie nemame so Bugarite ni{to zaedni~ko i zatoa }e napomeneme {to mislat vo odnos na ova pra{awe samite potomci na Esperih, od koi onoj del {to opstanal i deneska `ivee vo Dolna Mizija (Severoisto~na Bugarija) i koj{to lokalnoto trako-slovensko naselenie go narekuva Gagauzi. Gagauzite zboruvaat na svojot turski jazik podme{an so turski zborovi, me|utoa znaat i gr~ki jazik {to im ostanal od vremeto koga vo Bugarija oficijalen jazik bil gr~kiot. I obrnete vnimanie, tie se hristijani, neli u{te od Gobor bea pokrsteni, a vizantiskoto vladeewe go be{e nametnalo hristijanstvoto kako nivna sopstvena religija. Tie Gagauzi, t.e. Bugari, dragi sonarodnici, nas ne n# priznavaat za nivni sonarodnici. Vo taa vrska }e go spomeneme se}avaweto na eden drug golem "Bugarin" od Vidin -Stefan Mladenov, jazi~ar i poliglot koj zboruval okolu 20 jazici. Toj ka`uva: "Za vreme na Balkanskata vojna, vo maj 1913 godina, patuvav kako oficer rezervist zaedno so drugi oficeri od razni voeni trupi i site ostanavme mo{ne iznenadeni koga eden od na{ite sopatnici se obrati kon site, pa izvikna: "Kakvi Bugari ste Vie? Vie ne ste nikakvi Bugari! Jas sum Bugarin, a vie ste Sloveni!" Izleze deka ~ovekot {to zboruva{e taka be{e od gagausko poteklo, so onie tipi~ni crti za koi zboruva i Ire~ek, i so edno potcenuva~ko ~uvstvo kon onaa slovenska tolpa {to se otka`ala od sopstvenoto svoe poteklo, stavaj}i si go tu|oto slavno ime - Bugari". (B'lgarska istori~eska biblioteka, 1931, kn.1.str. 134).

Po takvo `estoko obvinenie vo prisvojuvawe na tu|o ime, ne li se ~uvstvuvate nezgodno da go nosite, dragi sonarodnici? Ne e li podobro da se narekuvame so na{eto avtohtono ime Makedonci, so koe{to n# narekuvaat i Srbite i Albancite, i Slovencite i Hrvatite, i najva`noto - {irokite narodni sloevi vo Bugarija koi{to ni velat vo o~i: "Abe, Bugari, Bugari, ama ne ste ba{ Bugari"!

Ako Vie, dragi sonarodnici, ja ~uvstvuvate vistinskata uloga na Bugarite vo gor~livata sudbina na na{iot narod, ne samo vo Sredniot vek, tuku i vo 1912 g. koga odnapred im sugeriraa na Srbite i na Grcite da n# delat, i koga vo 1927 g. potpi{aa so Grcija spogodbata "Mollov-Kafandaris" koja pridonese za progonuvaweto na desetici iljadi na{i sonarodnici od Ju`na Makedonija, nema{e denes da go naru{uvate etni~koto edinstvo na celokupniot makedonski narod. Nam ni e jasno deka e mnogu te{ko za eden intelektualec da napravi publi~no presvrt vo svoeto nacionalno ~uvstvo, me|utoa ako ste ~esni lu|e {to ja baraat samo vistinata, }e go storite toa tivko barem menuvaj}i ja tematikata na Va{ite pi{ani izdanija.

Nie cvrsto veruvame vo Vas i vo Va{eto intelektualno dostoinstvo i so nestrplivost }e gi o~ekuvame prvite signali deka ste trgnale po nov pat.

Od imeto na Makedoncite vo Republika Bugarija

Pretsedatel na OMO "Ilinden" - PIRIN

Ivan Singartijski