BUGARIN NE BIDUVAM!

Povod: Promocijata na "Radko" vo Skopje

Celata makedonska javnost znae za mojot slu~aj od 1957 godina koga pri begstvo, namesto vo Grcija, zalutav vo Albanija. So montiran sudski proces bev osuden na 25 godini zatvor pod la`no obvinenie kako agent na toga{nata UDBA vo Jugoslavija. Izdr`av 23 godini zatvor i me vratija vo 1980 godina. Koga otidov imav 18 godini, a se vrativ na 41 godina, mladosta mi otide po albanskite zatvori. Sonuvav za Makedonija kako samostojna dr`ava so makedonska nacija i maj~in makedonski jazik.

Od 15 godini bev zaveden od VMRO na Van~o Mihajlov i ne im veruvav na komunistite deka e probugarska. Tri pati begav za toj Van~o Mihajlov, se la`ev po svetite bukvi VMRO i dojde vreme so o~i i u{i da vidam i da ~ujam.

Na 27 oktomvri so radost otidov vo Skopje da u~estvuvam na promocijata na zdru`enieto "Radko". Se pregrnav so moite VMRO-vci od Veles, Dragan Karov i Aco Gulev. Aco Gulev mi re~e: "Qube dojde li, e sega }e bideme li Bugari?" Jas mu rekov: "Takva li e rabotava. Jas }e umram, ama Bugarin ne bivam". Na toa Guleto mi re~e: "Ami edna{ ti ka`uva{e deka starite tvoi bile za Bugarija". Mu odgovoriv deka vo minatoto vremiwata bile stra{ni i od strav za da ostane `iv, narodot se izjasnuval razno. Zarem ne e predavstvo sega vo ovaa demokratija, koga Makedonija se zdobi so nezavisnost, da se pravi{ tu| i predavnik. Vo toj moment ni rekoa da vlezeme vo salata vo hotelot "Holidej in". Be{e to~no 13 ~asot. Si rekov: "Qube dr`i se, si do{ol, vlezi, vidi, slu{aj vnimatelno, pa ako ima ne{to pra{uvaj". Sednav vo ~etvriot red, a do mene sedna Spase [uplinovski. Vedna{ ja pu{tija himnata. Site stanavme, i novinarite, i kamermanite od MRTV, A1, "Sitel". Spase [uplinovski ne stana, a tie go zabele`aa i mu go "stavija" pikot. Peeja so radost, no odedna{ se razo~arav. [to da ~ujam, bugarska himna, "Izgrejsonce na svobodata na ve~nata borba, borba". Sakav da sednam, no mi be{e strav i si rekov: "Qube mo`e da te otepaat". Edvaj do~ekav sloboda. Po celi 23 godini po albanskite zatvori do~ekav da imam ~edo, }erka za ma`ewe, zlatna `ena, familija, do kade dojdov, pa sega stoj kako site. Ovcata ako se dvoi od stadoto volkot }e ja izede. I navistina se slu~i, Spase [uplinoski si go okrka. Nekanet na svadba ne se odi. Pretsedatelot na Zdru`enieto "Radko" po~na da ~ita istorija kako vo Makedonija so vekovi Makedoncite se projavuvale kako Bolgari. Spored ova Zdru`enie nemalo i nema makedonska nacija i makedonski jazik. Bugarija dr`ava makedonska priznava, no jazik i nacija - ne. Saka da bideme po principot Avstrija - Germanija. So Makedonija toa ne mo`e da bide. Makedonija e najstara dr`ava, nacija, so svoj jazik. Mo`e slobodno da se ka`e vo celiot svet. Srbojugoslavija isto taka, a za Grcija da ne zboruvame. Albanija odvreme navreme se vrti, edna{ vaka, edna{ taka. Eve primer, koga se karaat pove}emina za edna niva. Se znae deka e tu|a, ne e nivna, ne mo`e nivata da bide na site.

Vo momentot koga Paunkovski dr`e{e pres-konferencija nekoj frli edna kutija vo vid na bomba, nastana panika, po~naa da vikaat "Dr`ete go atentatorot", istr~aa site kako yverovi i gi fatija. Toa bea mladi mom~iwa koi gi gazea i vikaa "Ubijte gi!". Pretsedatelot Paunkovski re~e da gi pu{tat i gi isteraa nadvor. Mom~iwata od strav ripaa, begaa, a jas vo toj moment si rekov: "Qube, odi si" i mi stana jasno za kogo sum se borel. Izlegov od zadnata vrata na hotelot i izbegav pravo na voz za Veles.

Potoa, ve~erta na TV A1 {to da vidam, ~udo nevideno. Spaseta, gostinot nekanet na svadba, go lin~uvaat. Moe mislewe e - za naru{uvawe na redot i mirot da se osudat decata so najmala kazna. Za Spaseta {to go tepaa treba da bidat strogo osudeni, kako i za mom~iwata.

Na kraj ostanav sam vo na{ata mila Makedonija. Tuka demokratija ima vo vid na ba{ibuzuk, sekoj pravi kako {to saka, a narodot }e se ma~i. Od partiite, nitu edna ne ja ispravi nepravdata. Sega ostana u{te Romite da gi stavat na vlast, belkim tie }e ja sredat rabotata.

Qube Panov, Veles


NEMA TLO ZA BUGAR[TINATA VO MAKEDONIJA

Da se razbereme edna{ zasekoga{. Vo posledno vreme se pi{uva i se zboruva za s# pogolemiot prodor na bugar{tinata vo Republika Makedonija i opasnosta od bugarizacija na makedonskiot narod. Treba edna{ da se ka`e deka bugar{tinata e jalova rabota i nikoga{ nemala nitu sega }e najde pogodno tlo za vkorenuvawe vo Makedonija. Nikoj da ne se pla{i za toa, bidej}i od Makedonec Bugarin ne biva. Me|utoa, od petni `ili nekoj se trudi i se naprega da n# uveri vo svoite prvoklasni lagi i gluposti, iako i samite Bugari i bugarskata dr`ava mnogu dobro go znaat toa.

Kolku se primitivni se gleda od faktot {to vo nedostig na svoja istorija, ni ja ukradoa na{ata makedonska istorija. Mo`at da zboruvaat {to sakaat i kako sakaat, no sekoj nivni zbor i mislewe, od nas Makedoncite, se odbiva od povr{inata na na{eto telo (ne navleguvaj}i vnatre vo organizmot) kako kur{um od beton ili kako {to glavata ne mo`e niz yid da pomine. Zatoa bra}a Makedonci ne pla{ete se, neka si drdorat {to sakaat i sekoe nivno drdorewe e ednakvo na u{te eden nivni poraz, za{to brzo }e dojde vremeto koga i Evropa }e im re~e "ne" i "dosta" na nivnite lagi i koga R. Bugarija, sakala ili ne, }e se pomiri so faktot deka makedonskata nacija sepak postoi.

Zatoa i formiraweto na "Radko" e posleden obid vo nivnite nameri, bidej}i site prethodni brzo i neosetno propadnaa. No i "Radko" brzo }e izgubi zdiv vo nedostig na brojni negovi privrzanici. Zo{to tolkava vreva se kreva okolu proektot "Radko"? Ta neli vreme be{e skrienite bugaromani da izlezat na videlna i da gi vidime koi se i {to se ({to sakaat dobro znaeme). Neka formiraat i partija, neka odat na izbori i da vidime kolku glasovi }e osvojat, barem makedonskite partii }e se pro~istat od niv.

Na glasnogovornikot od Toronto, izbugareniot \or|ija (\ore), sega Georgi, }e mu izleta{e ve{ta~kata vilica koga se obiduva{e da ni doka`e koi sme i {to sme. More \or|ija, ti si ~ist Makedonec, no ne znaeme koj, koga i kako te izbugaril i vo tvojot roden kraj OMO "Ilinden" - PIRIN dobi gradona~alnik so ubedliva pobeda, tvoeto VMRO do`ivea debakl vo tvojot roden kraj. Zatoa nemoj da n# ubeduva{ koi sme i {to sme, za{to nikoja `iva sila ne mo`e da n# ubedi, a ne ti. Nie sme Makedonci i ako saka nekoj i na Mars da n# preseli, nie pak }e bideme Makedonci i na Antarktik, seedno kade.

"Brate" \or|ija, golema {teta e {to ne znae{ {to zna~i da si Makedonec. Toa e edno ~uvstvo {to ne mo`e nikako da se opi{e, tuku samo da se po~uvstvuva vnatre{no vo organizmot, zatoa ne se obiduvaj i ponatamu da ne ubeduva{ {to sme, bidej}i na{ata makedonska krv i svest e pojaka i od atomska bomba i pobrza od brzinata na svetlinata. \or|ija, barem za mig obidi se da bide{ Makedonec, za da vidi{ kolku ubavo e. ]e ti se razubavi i nema da saka{ da se vrati{ nazad. Dosta e za tebe, i ova ti be{e mnogu, bidej}i ti ne zaslu`uva{ pove}e od eden zbor - bugara{.

Republika Makedonija }e bide i }e opstoi u{te mnogu vekovi, kako {to opstoila dosega. Iako e raspar~ena, Makedonija e duhovno obedineta so ~ist makedonski duh, bidej}i sekade do kade se prostira blika makedon{tina. Bugarskata vlast pu{tila kamioni pomo{ vo hrana i knigi za Makedonci vo Mala Prespa, i za golem sram i rezil, bile vrateni vo Sofija so izgovor nie sme Makedonci i siroma{ni. Bugarskite misioneri se obiduvaat da gi pobugarat Makedoncite vo Mala Prespa, no bez uspeh. So nikakvo bogatstvo ne mo`e{ Makedoncite da gi pobugari{. Makedonskiot patriotizam e najgolemo bogatstvo. Makedoncite se siroma{ni, no mnogu bogati so makedonskoto vo sebe. Se nadevame na golema pobeda na OMO "Ilinden" - PIRIN vo Strazbur, za{to Strazbur ne e Ustavniot sud na Bugarija. Zatoa bra}a Makedonci ne pla{ete se ni od Radko ili Ratka i ne obrnuvajte im vnimanie kako da ne postojat (bez razlika dali se legalni ili }e gi zabranat), bidej}i ne mo`at Ratkovci i drugite kako niv da n# ubedat, kako {to ne mo`eme i nie niv da gi ubedime, neka si zboruvaat {to sakaat, a nie }e si svirime kako ni{to da ne bilo, }e gi ignorirame i koga Ratkovci }e vidat deka nemaat privrzanici i poddr{ka, samite }e se raspadnat. Makedonci postoele, postojat i }e postojat i od Makedonec ne biva ni Grk, ni Bugarin, ni Srbin, a Republika Makedonija }e odi samo napred, dodeka na{ite sosedi otsega pa natamu }e odat samo nazad, bidej}i koga toga{ pravdata }e izleze na videlina.

Golemi Patrioti


BEGALCITE DA NE SE PREVRA]AAT VO MAKEDONIJA

Otvoren protest do Vladata na Republika Makedonija

Vo vrska so namerata na makedonskata Vlada za pregovori so EU, odnosno Evropskata komisija, za povtorno primawe vo Makedonija na site od Makedonija vo Evropa zaminati begalci i azilanti od Kosovo i Albanija, koi "prijatelska" Evropa gi brka vo Makedonija, izrazuvame do Vladata na Republika Makedonija dlaboko ogor~en protest protiv namerata za prevra}awe (vo mediumite namerno nerazbirliv izraz "readmisija") na albanski i kosovski begalci i azilanti od Evropa vo Makedonija (pove}e od 300.000), bidej}i eden takov akt bi pretstavuval udar protiv suverenitetot i opstanokot na makedonskata dr`ava i makedonskiot narod!

Apelirame, site zaedno da ja branime suverenosta i opstojot na makedonskata dr`ava od o~evidnata namera na istite onie sili koi ja podelija Makedonija (1913 god), sega potskrieni zad Evropa, Evropskata zaednica, NATO, Me|unaroden monetaren fond, Svetska banka, nevladini organizacii itn., koi "so beli rakavici" rabotat na uni{tuvawe na ovoj od niv podelen del na Makedonija, za da ne mo`e da stane respektabilna samostojna dr`ava, bidej}i znaat deka toga{ pa|a nivnata politika na Balkanot, a so toa se namaluva i nivnoto vlijanie vo globalnoto kontrolirawe na svetskata politika.

Apelirame za odlu~na reakcija protiv namerata na Vladata da potpi{uva so EU vakvi nepromisleni akti, koi bi ja donele makedonskata dr`ava do rabot na opstanokot.

Ovie nepromisleni nameri se od krajna opasnost za idninata na makedonskata dr`ava.

Makedonija ne e privatna sopstvenost na Qub~o Georgievski i Vasil Tupurkovski, ta da mo`at i smeat da odlu~uvaat za vakvi vitalni pra{awa za opstojot na Makedonija, bez za toa da se pra{a makedonskiot narod, so referendum!

Makedonija ne e deponija na Evropa za azilanti i begalci!

Sekakvo potpi{uvawe na takov dogovor ili donesuvawe na takov zakon za azil, pretstavuva predavstvo na nacionalnite interesi, bidej}i direktno vlijae za dezintegracija i uni{tuvawe na na{ava napatena i sega so ova zagrozena tatkovina.

Od politi~kata partija, Narodna volja


PROBUGARSKA MONGOLSKA TVORBA

Bezrezervno ja davame na{ata poddr{ka na ovoj golem makedonski patriotski protest, so `elba nikoga{ pove}e da nema potreba od doka`uvawe na na{iot nacionalen identitet i poteklo.

Od ovaa Makedonija i makedonski narod svetot ja dobi demokratijata, stara pove}e od 23 veka. So golemata `elba na sosednite zemji da se uni{ti makedonskoto postoewe, }e se uni{ti i demokratijata, zbor nepoznat za sosedite na Republika Makedonija.

Nie potomcite na Aleksandar Makedonski nikoga{ nema da potklekneme na pritisocite koi gi vr{at stranskite, a i doma{nite predavnici. Sekoga{ i sekade Makedonecot bil Makedonec i }e ostane Makedonec.

Naj`estoko go osuduvame diveeweto na probugarskata mongolska tvorba na gospodinot \or|i Mladenov vo centarot na Skopje. Ne postoi sovremena zdravstvena ustanova koja bi mo`ela da im pomogne, da im se izbistri i ona malku {to im ostanalo vo glavata.

Posebna blagodarnost do mladite makedonski patrioti, koi za moment ja branea makedonskata dr`ava i narod od probugarskata kreatura RADKO.

TMORO - Tatkovinska makedonska organizacija za radikalno obnovuvawe