|
Verata na{a Risjanska
AKATIST NA PRESVETA BOGORODICA I SVETO BLAGOVE[TENIE
Pi{uva: axika @ivanka FILIPOVSKA
P ravoslavnata crkva
prodol`uva da ja proslavuva i da & oddava ~estna Presveta
Bogorodica,Majkata na Sevi{niot. Taa go rodi ~ovekoqubecot Gospod Isus
Hristos, koj go pobedi zloto, smrtta i zatoa vo pettiot ikos & peeme:
"Ti mu ja odzede vlasta na ne~ove~niot ma~itel". Bogorodica ja
rodi vistinskata svetlina i kako svetol ognen stolb gi vodi lu|eto od
temnina vo svetlina, kako svet pokrov gi osvetluva lu|eto, i "ja
pobeduva silata na zabludata". Vo vtorata statija se vospevaat
mudrecite, koi mu se poklonile na mladenecot Isus i otkoga go daruvale, se
vratile vo Vavilon kako bogonosni propovednici. Gospod Isus Hristos, kako
krotko jagne, dobrovolno bil raspnat na krstot i stradal za grevot na
svetot. Zatoa Presveta Bogorodica ja vospevame kako "majka na jagneto
i pastirot... Majka na yvezdata {to ne zao|a... Zora na bo`jiot
den..." Vo ~etvritot del na Akatistot, na Spasitelkata i zakrilnicata
na svetot, & blagodarime {to kako posrednica pred Boga, "gi
soedinuva vernite so Gospoda". Ja vospevame i kako "neiscrpna
riznica na `ivotot, duhoven hram, cvrst stolb na crkvata". Vo edna od
molitvite upateni kon Pre~ista Deva Marija, go veli~ime preslavnoto
nejzino ra|awe, preku koe "go soedinila Boga - Slovo so lu|eto".
"So toa ja soedinila otfrlenata priroda na ~ove~kiot rod so
Boga". Kako Majka na ~ovekoqubiviot Bog, neoskvernatata i neizvalkana
pre~ista Bogorodica, ja molime, da se smiluva nad gre{nite lu|e, da gi
upati na pokajanie i kon patot na Bo`jite zapovedi, i da go izmoli Boga za
nivno spasenie. Akatistot, vospevaj}i ja Presveta Bogorodica, se se}avame
i na sv. Simeon Bogoprimac, koj vo Bo`jiot dom, go dr`el vo raka
sovr{eniot Bog Isus Hristos, go vosfaluame i presvetoto ime na Oca i Sina
i Svetiot duh. "Bessilna e sekoja pesna {to saka da gi opfati site
tvoi dobrini", za{to "Nebeni care si svet", se pee vo
kondak XI - ti. To~no na istiot 7.4 / 25.3. (petok), koga se proslavuva
Akatistot, se proslavuva i golemiot praznik "SVETO
BLAGOVE[TENIE", a naredniot den "Sobor na Sveti arhangel
Gavril".
Sv. ahrangel Gavril go izvestil sv. Zaharie za ra|aweto na sv. Jovan
prorok, prete~a i krstitel. Sv. arhangel Gavril ima najvisok nebesen ~in
na nebesnite sili, serafimski ~in. Toj stoi blizu do Boga. Imiwata na
Sedumte arhangeli so serafimski ~in se: Mihail, Gavril, Rafail, Uril,
Selatil, Jegudil, Varahil. Se spomnuva i imeto na arhangel Jeremeil, koj
bi bil osmiot arhangel. Site ovie arhangeli se ravni po ~est, a sekoj si
vr{i posebna slu`ba. Zna~i slu`bata na sv. arh. Gavril e
"Blagovestuvawe za spasenie na lu|eto" (m>T.84). Sv. arhangel
Gavril e eden od golemite arhangeli i e blagovesnik na ovoplotuvaweto na
Sinot Bo`ji. Samiot toj, so vekovi, preku Svetoto pismo zboruva kolku e
golem: "Jas sum Gavril, koj stoi pred Boga". (Sv. Ev. po Luka).
Zatoa i praznikot "SOBOR NA SV. ARHANGEL GAVRIL" e golem
hristijanski praznik.
|