Osvrt kon knigata, "Makedonizmot i otporot na Makedonija protiv nego"

CRNILATA NA CRNU[ANOV

Pi{uva: Eftim GA[EV

Kosta Crnu{anov, makedonski Bugarin od Prilep, emigrant vo sosedna Bugarija, pisatel, istori~ar, literaturen kriti~ar, vi{ oblasten u~ili{ten inspektor vo Bitola za vreme na bugarskata okupacija vo Vtorata svetska vojna. Vo ponovo vreme avangarden agitator i "borec" protiv makedonskata nacionalna samobitnost. So svojot antimakedonski nihilizam ovekove~en vo `ivotnoto delo: "Makedonizmot i otporot na Makedonija protiv nego", se iska~i na istoriskiot stolb na sramot. Negoviot antinacionalen pamflet e izraz na omraza, gnev i otrov kon s# {to e makedonsko, nacionalno i so izliteni falsifikati, sizifovski se obiduva da go "doka`e" nesu{testvuvaweto na makedonskata nacija, jazik, istorija i kultura.

(Tekstot e ve}e objaven vo na{iot vesnik na 11.11.94 g.)

Mojava kusa elaboracija na negovite antimakedonski gledawa, nema za cel istoriska rasprava, tuku pragmati~no }e se obidam na nebulozite na K. Crnu{anov da gi sprotistavam svoite prakti~ni soznanija za vremeto, nastanite i li~nostite, kako sovremenik i u~esnik vo nekoi nastani navedeni vo "kapitalnoto" delo na spomnatiot avtor. Najnapred, so nekolku citati, neka se pretstavi avtorot Kosta Crnu{anov.

Eve gi prvite re~enici so koi avtorot im se obra}a na ~itatelite: "Vo knigata "Makedonizmot i otporot na Makedonija protiv nego", vsu{nost se razgleduva idejata za makedonskata nacija vo site nejzini etapi na projavuvawe: nejzinoto poteklo kako sredstvo na golemosrbizmot za raspa|awe na golemi delovi od bugarskiot narod; nejzinite agenti - organi od srpskata propaganda protiv Bugarite; nejzinata provala u{te od prvata projava na sprotiva protiv nea i na krajot - nejzinoto vooru`eno napreduvawe so tu|o oru`je pod rakovodstvo na KPJ, pri otsustvo na otpor od strana na porazenata Bugarija (str. 9). Koga plamna Vtorata svetska vojna, oslobodenoto bugarsko naselenie likuva{e i za`ivea so novi nade`i. Bugarskite neprijateli se ubedija deka starite denacionalizatorski metodi bile neefikasni. Toga{, vo samiot tek na vojnata, tie (bugarski neprijateli, z.m.) ja aktiviraa rezervnata takti~ka metoda, dotoga{ potvrdena kako neefikasna. Toa be{e nova forma na duhot na Gara{aninovoto "Na~ertanie", koe vode{e kon sonuvanoto ra{iruvawe na jug, vo nasoka kon Solun. Toa e zlostorni~kata formula: MAKEDONSKITE SLAVJANI NE SE NITU SRBI, NITU BUGARI, NITU GRCI, A PROSTO MAKEDONCI, KAKO ODDELNA NACIJA SO ODDELNA ISTORIJA, JAZIK I KULTURA (podvle~eno od avtorot, str. 19) ...Idejata za makedonizmot kako oru`je na srpskata propaganda vo Makedonija se izgraduva vo eden specijalen komitet, proektiran u{te vo vremeto na knezot (na Srbija, z.m) Mihajlo Obrenovi}, osnovan vo 1868 g. po inicijativa na belgradskiot mitropolit Mihajlo* (str.22).

Od citiranoto mo`e da se zaklu~i, deka MAKEDONIZMOT po svojata definicija jasno se opredeluva za makedonskata nacionalna svest na Makedoncite, koi{to i po nacionalno ~uvstvo ne se nitu Bugari, nitu Srbi, nitu Grci, tuku Makedonci, koj fakt g. Crnu{anov, kako vpro~em oficijalna i neoficijalna Bugarija, ne samo {to go negiraat, tuku vakvata "eres" ja proglasuvaat kako predavstvo na sanstefanskata bugarska kauza. Kakva politikantska ekvilibristika! Srbite, u{te od Obrenovi} ja izmislile makedonskata nacija, a tie isti Srbi i denes Makedoncite vo istoriska i etni~ka smisla gi smetaat za Ju`nosrbijanci. Sme{no, ili ta`no, seedno! Od druga strana, crnu{anovcite tvrdat deka makedonskata nacija e sozdadena od Kominterna, Tito i KPJ vo predve~erjeto na Vtorata svetska vojna. Pak, gluposti i lagi!

Vo disertacijata na K. Crnu{anov, kako osnovopolo`iteli na makedonizmot, osven srpskiot mitropolit Mihajlo od vremeto na Obrenovi}i, se naveduvaat imiwata i "zlostorstvata kon bugarskata kauza" na: Krste Petkov Misirkov, Stefan Jakimov Dedov, Diamandi Trpkov Mi{ajkov i Dimitrija ^upovski. Vo slu~ajot, komentar e izli{en, oti makedonskata istoriografija si go iska`ala nau~niot zbor.

Da mu dademe zbor na g. Crnu{anov: "Treba da objasnime i edna druga pojava: makedonskiot Bugarin samo pred srpskite nasilnici saka{e da se skrie pod imeto "Makedonec". Za nego be{e smrtna opasnost otvoreno da se ka`e Bugarin* (str. 145) ...Metodija [atorov i negovite drugari ne smetaat deka bugarskata vlast vo Makedonija e okupatorska i poradi toa nema zo{to da se vodi vooru`ena borba protiv bugarskiot narod, kako {to toa go bara{e KPJ. Tie ([atorov i drugarite z.m.), kategori~no izjavuvaat deka makedonskata nacija ne postoi: Makedoncite se Bugari, a Makedonija e bugarska zemja (str. 7)

(prodol`uva)