Od kade znaeme deka anti~ko-makedonskite imiwa i ostanati zborovi stignale do na{evo vreme grcizirani? [to ako tie i vo original se pi{uvale i izgovarale so gr~kiot zavr{etok "s"? Odgovorot na ovie pra{awa e mnogu ednostaven. To~no e deka nie navistina zasega ne go znaeme originalniot izgovor na ovi imiwa i ostanati zborovi, no zatoa pak znaeme deka Grcite gi menuvale (grcizirale) li~nite imiwa i ostanati nazivi na site narodi so koi doa|ale vo dopir!

Taka, na primer, re~isi site persiski li~ni imiwa {to gi sretnav vo delata od anti~kite avtori, zavr{uvaat na "s"(!?), isto kako i toga{nite gr~ki imiwa (iako za Persijancite se znae deka ne bile nikakvi Grci). ]e navedeme podolg spisok od vakvi grcizirani persiski li~ni imiwa, prezemen od delata na Grcite Herodot, Arijan, Diodor i drugi avtori. Ovie imiwa se: AbuleuteS, ArsameS, ArsiteS, AzaneS, AriomarduS, ArtifuS, AriomarduS, AtibieS, ArtakaeS, AntiksiS, AntibeluS, AzemilkuS, AmestriS, AnisuS, ArtohmeS, AhamenuS, AtizeS, ArtaikteS, ArteuS, ArtineS, ArijandeS, ArhaemneS, ArmamitraS, AspatineS, ArbazuS, AmorgeS, AriarmneS, ArtabanuS, ArtaikteS, AvtofradateS, ArijabigneS, ArizuS, AvstaneS, ArbupaleS, AbuliteS, ArtakserkeS, AtropateS, AriobarzaneS, ArtoniS, AsteS, AvtobareS, ArtiboleS, BaguS, BagodaraS, BagistaneS, BarksaeS, BesuS, BubakeS, BubareS, BarzenteS, GergiS, GorguS, GobrijaS, DamastimuS, DariuS, DauriseS, DripetiS, DatameS, DotuS, ZopiruS, IntaferneS, ItamatreS, KambiseS, KandaluS, KataneS, KiruS, KserkeS, KerasmiS, KersiS, KleofiS, KibernikuS, MazeuS, MaksameS, MegadosteS, MavakeS, MedateS, MirsuS, MitrobuzaneS, MitrobeuS,MitrobateS, MitrineS, MausoluS, MasiteS, MasageS, MegabiziS, MardonteS, MegasidruS, MitrausteS, NabarneS, NifateS, OksatreS, OrksineS, OksiarteS, OksodateS, OkondobateS, OronteS, OtaneS, OmareS, OebareS, OarizuS, O~uS, OrontobateS, PatizejtiS, PreksaspeS, ParmuS, PatiramfeS, PiksodaruS, PetineS, PigreS, ParistaS, ProekseS, RosakeS, ReomitreS, SabakeS, SisamneS, SisineS, SisimakeS,SisineS, SisingambriS, SikaS, SeldomuS, SpitrobateS, SpitridateS,SiromitreS, SatibarzaneS, StatiraS, SmerdiS, SinesiS, TasijakeS, TomagoraS, TiteuS, TespeS, TiridateS, TabaluS, TimneS, TimonakS, TimondaS, TritantehmeS, TigraneS, TetramnestuS, FarnakeS, FrasaostreS, FradasmeneS, FerendateS, FarnabazuS, FrataferneS, HistaspeS, HidrieuS, HistaneS, HistieuS, HidarneS, HegisistratuS, HostaspeS, ^oreneS i drugi.

Istata sudbina gi sna{la i imiwata na toga{nite toponimi, koi vleguvale vo sklopot na persiskata dr`ava i koi isto taka ostanale do na{evo vreme grcizirani so zavr{etokot "s". Nekoi od niv se: gradovite: DamaskuS, AnhialuS, KaditiS, TapsakuS, MiriandroS, TarsuS, PriapuS, MinduS, OpiS, MaluS, MagarsuS, MaratuS, TelmisuS, MiliaS, KizikuS, KinduS, LampaksuS, HekatontapuluS, SabiktaS, KsantuS, KiropoliS, AsoenduS, HelmisuS, FaseliS, KaspatiruS, BibluS, MinduS, KaunuS, TiroS, KalipoliS, SestoS, SardeS i drugi; potoa, mestoto IsuS; karpata AornuS, rekite: GranikuS, BumoduS, SangariuS, KidnuS, TigriS, PalakopaS, PiramuS, HermuS, ^oes, EufrateS, StiboetiS, ArakseS, AornoS, XakarteS, TanaiS(vtoro ime za XakarteS), GindeS, KaikuS, ^oaspeS, PinaruS, FasiS,OksuS, AceS, TapsakuS, HaluS, ArabiuS, PraktiuS; ezeroto SerboniS; planinite KasiuS, TauruS, ostrovot blizu Arabija, TiluS i drugi.

No, ne e vakov slu~ajot samo so persiskite imiwa i nazivi. Ovaa sudbina gi sna{la i ostanatite narodi. Taka, na primer, od strana na Diodor, imeto na kralicata na Amazonkite e zapi{ano kako ThalestriS, a imeto na eden Egipjanin kako DanauS.

Herodot, pak, gi spomenuva egipetskite vladeteli: PsametikuS, MoeriS, SesostriS, RampsinituS, KeopS, MikerinuS, AmasiS i ApriS, kako i }erkata na ApriS, po ime NitetiS. Ovde se i imiwata na u{te nekolku i Egipjani, spomnati kaj Herodot i Arijan, koi glasat: AmirteiS, PausiriS, DoloaspiS, PetisiS i drugi. I egipetskite gradovi kaj Herodot ostanale zapi{ani so gr~kiot zavr{etok "s" (MemfiS, SaiS, TebeS, OasiS, KerkasoruS, HelipoliS, KanobuS i drugi), a takov e slu~ajot i so ezeroto MoeriS (kaj Arijan: MareotiS, z.m.) i so ostrovot ProsopitiS.

Duri i imeto na edinstvenata arapska reka {to ja spomnuva Herodot go zapi{al kako KoruS, a imeto na eden arabiski grad, kaj Arijan, e zapi{ano kako Heroopolis. Imiwata na edinstvenite Libijci {to gi spomnuva Herodot se zapi{ani kako InaruS i TanuraS. Libiskiot 'rt, pak, Herodot go zapi{al kako SloeiS, a edna libiska reka e kako KinipS.

I frigiskite li~ni imiwa vo gr~kite narativni izvori ostanele zapi{ani so zavr{etokot "s": AdrastuS, GordiuS, MidaS, PelopS i sl ., a imeto na etiopskiot kral ostanalo zapi{ano kako SabakuS.

Imeto na asirskata princeza ostanalo zapi{ano kako NitokriS, a imeto na nejziniot sin kako LabinetuS. Asirskiot kral {to go izgradil gradot AnhiauluS, ostanal zapi{an kako SardanapaluS, a toj bil sin na AnakindarakseS.

I kaj skitskite imiwa {to gi zapi{al Herodot e istata prikazna. Toj prvo potencira deka Skitite bile zaseben narod, pri {to veli (citat): "Skitite... se najmladiot od site narodi", a spomenuva i deka tie si imale zaseben jazik, pri {to spomenuva nekolku nivni zborovi, zaedno so gr~kiot prevod. Sepak i li~nite imiwa na poedinci od ovoj zaseben narod, toj gi zapi{al grcizirani: TargitauS, BoristeneS, LeiposaiS, ArpoksauS, KolaksaiS, AriapiteS, SkilaS, OktamasadaS, ArijantaS, TereS, IdantirsuS i drugi, a taka e i so imiwata na skitskite reki GeruS, LikuS, OaruS, TiarantuS, AraruS, NapariS, PiretuS, OrdesuS i HirgiS. Imeto na edno skitsko ezero go zapi{al kako Palus MaeotiS, imeto na edna oblast kako: EksampeuS, dodeka pritokite na najgolemata skitska reka gi zapi{al kako: TiraS, HipaniS, BoristeneS, PantikapeS i HipakiruS. Inaku Herodot gi spomenuva i imiwata na skitskite bogovi, koi isto taka gi pretstavuva so gr~ki imiwa. Arijan go spomenuva i skitskiot komandant SatrakeS, kako i rekata PolitimetuS.

INDIJCI SO GR^KI IMIWA!?

Herodot spomenuva i nekoja dale~na zapadnoevropska reka, koja se vikala EridanuS, pri {to decidno potencira deka toa bilo gr~koto ime na taa reka, a spomenuva i dve severni reki: KarpiS i AlpiS. Arijan spomenuva i tri srednoaziski reki: EparduS, AriuS i EtimandruS.

I ilirskite imiwa vo gr~kite izvori ostanale zapi{ani so zavr{etokot "s". Nekoi od niv se: BardiliS, PineS, GraboS, PleuratoS i drugi, a grcizirani se i imiwata na ilirskite toponimi, kako {to se: EpidamnoS, DenusoS, LisoS, AngruS i drugi.

Ist e slu~ajot i so trakiskite li~ni imiwa. I od niv najgolemiot broj od strana na anti~kite hroni~ari ostanale zapi{ani so gr~kiot zavr{etok "s".Nekoi od niv se: MukakentoS, EptaikentoS, RodopiS, DaoS, PatoumaS,OloruS, PatoumasoS, KreteuS,KarsiS, TereS, SitalkeS i drugi. Trakiskite reki kaj Herodot se zapi{ani kako AtriS, NoeS i ArtaneS, a ovde e i oblasta SalmudesuS. Arijan ja spomenuva i trakiskata planina HemuS, rekata HebruS i gradot KalatiS.

I imiwata na Tribalite ja do`iveale istata sudbina. Taka, na primer, gr~kiot istori~ar Arijan ja spomenuva tribalskata reka LiginuS, potoa tribalskiot grad KalatiS, kako i imeto na kralot na Tribalite, SirmuS.

Duri i indiskite li~ni imiwa vo gr~kite imiwa bile grcizirani. Nekoi od niv se: AfrikeS, AkufiS, FarnazatreS, TaksileS, MofiS, EmbisaruS, SasibisareS, PoruS, SpitakeS, MeroeS, SopeiteS, ArtabateS, FegeuS, KsandrameS, MisikanuS, PortikanuS, DandamiS, SandrakotuS, SambuS, KalanuS, KofeuS, AsageteS, a imiwata na indiskite reki ostanale zapi{ani kako: InduS, GangeS, AkesineS, HidaspeS, HidraoteS i HifasiS, dodeka imiwata na dva tamo{ni grada se zapi{ani kako SalmuS i OrobatiS, a na dve planini kako MeruS i ParapamisuS (Hindu-Ku{, koja Arijan istovremeno ja narekuva i Indiskiot Kavkaz).

Spored vakvata toga{na gr~ka praktika izleguva deka narodi so sosema razli~ni kulturi, etni~ko poteklo (pa duri i rasi!), kako {to se: Persijanci, Egipjani,Iliri, Arapi, Libijci, Trakijci, Etiopjani, Skiti, Indijci, Makedonci i drugi, imale identi~ni (gr~ki) zavr{etoci na li~nite imiwa(!?). Sekako deka ova ne e nelogi~no da se pomisli. Toa e isto, koga denes nekoj vo {ega bi gi makedoniziral prezimiwata na site dene{ni istaknati svetski politi~ari. Taka bi bil sozdaden dokument vo koj prezimeto na amerikanskiot pretsedatel }e bide Klintonovski, na ruskiot Elcinovski,na Generalniot sekretar na ON Ananovski, na premierot na Velika Britanija Blerovski itn. E, sega povtorno da si zamislime deka po nekoja (ne daj Bo`e) op{tosvetska katastrofa,po iljadnici godini,kako edinstveno svedo{tvo za li~nite prezimiwa na politi~arite od na{evo vreme, bi ostanal samo ovoj dokument. [to }e pomislat idnite lingvisti koga }e go prou~uvaat istiot? Sekako deka tie mo`ebi }e znaat deka ne e mo`no lu|e od razli~ni nacii, kulturi i rasi da nosat prezimiwa na ist zavr{etok, no vo nedostig na drugi dokumenti,sakale ili ne, }e mora da gi koristat ovie prezimiwa takvi kakvi {to gi prona{le (so tipi~niot makedonski zavr{etok "ski").

Potpolno ista e sostojbata so dene{nite li~ni imiwa, toponimi i drugi zborovi od razli~ni narodi, koi do nas stignale grcizirani, naj~esto so pomo{ na zavr{etokot "s", vo koi nesomneno treba da se vklu~at i anti~ko-makedonskite.

No i pokraj, znaeweto na vakvata sostojba,dene{nata gr~ka propaganda gi koristi grciziranite anti~ko-makedonski li~ni imiwa kako "dokaz" deka anti~kite Makedonci bile Grci ({tom, neli,zavr{etokot na nivnite imiwa bil "gr~ki"). No, ako e taka, toga{ dene{nite gr~ki propagandisti bi trebalo da tvrdat deka i toga{nite: Trakijci,Iliri, Etiopjani, Asirci, Persijanci, Egipjani, Libijci, Indijci i drugi narodi bile Grci, bidej}i i nivnite imiwa vo anti~kite narativni izvori ostanale zapi{ani so zavr{etokot "s". No, gr~kite propagandisti i ovoj podatok go premol~uvaat, a go koristat samo koga se vo pra{awe anti~kite Makedonci. Eve, u{te eden dokaz za nivnata neobjektivnost.