POGLEDI

Ogledalce, ogledalce

SE SE VRA]A, SE SE PLA]A

Gog ma Gog

Bo`estveniot markiz De Sad, buntovnik od ludnicata "[aranton", ne ni znae{e so {to }e gi zarazi negovite sledbenici, vo vremeto {to nastapuva. Sadizmot, kako mentalna sostojba na odnesuvawe, ne po{teduva ni stari, ni mladi, ni politi~ari, ni generali, ni lekari, ni ~inovnici. Dikensoviot svet od mali lu|e i pateti~nosta so koja go naslika viktorijanskoto vreme polno so nasilie kon nemo}nite i siroma{nite, samo e u{te edna potvrda na bes~uvstvitelnosta i samozala`uvaweto!

Traj~e Stojanovski od Drenovo, kaj Kavadarci, so vnuk mu Traj~e prvooddelen~e, zamisleno mol~at. Na dedoto usta ne mu se otvora, a vnukot vo nikogo nema doverba. [to znae ovoj stropjak od Drenovskite Klisuri, kade {to Turcite najmnogu se pla{ele od makedonskite vojvodi, za politika? Toj e zauzdan od `ivotot i so nego se nadmudruva. Ima lozje, ima tutun, ima topli lei so kokar i luk. Nekni dojdoa vo seloto i gi sobraa najdobrite momci. Otidoa za Tetovo.

Nikoj ne re~e ni{to. Ama seloto se upla{i. Toa e vistinata vo `ivotot: Gi zedoa decata da ja branat tatkovinata. Od kogo, nikoj ne znae{e ni{to da im ka`e. Zatoa onemea.

- Od kaj se ovie Albanci, od Kosovo, ili na{i odovde, pra{uva Traj~e, tivko da ne go ~ue nekoj otstrana, a ne oti mu e mnogu va`en odgovorot?!

Ti e strav, mu velam? Me gleda, gi stega tupanicite, a vo dlankite misli{ kamen }e stopi! Skri{um go pogledna vnu~eto {to mu go nosi imeto.

- Vojnata e grd zbor, ama ako nema drugo ~are, tuka sme, veli Traj~e Stojanovski.

Me interesira{e {to {u{ka seloto?

- Seloto {u{ka najmnogu za zemjata. Dali }e rodi, kolku }e rodi. Vo nea e izvorot na na{iot `ivot. Bez zemja, nie sme gotovi. N# nema!

Sekoga{ ne{to ni se slu~uva. Nekoga{ bez na{a vina, a nekoga{... E, toa nekoga{, ni se vra}a sega. Znaete li kade gi raselivme na{ite Egejci?

Eeeeej, tamu daleku vo Polska, vo ^e{ka, vo Romanija... Duri do Ta{kent, a velat sme gi ispratile i vo Sibir.

Pekaa, molea, baraa dojdete da se naselime vo Tetovo, Gostivar, da izgradime ku}i, da go prodol`ime `ivotot na makedonska zemja, koja ni sleduva, oti ne pra{ate daleku, mnogu daleku vo nevrat, kaj {to }e se odrodime, }e se izgubime!

Od tie leleci, ostana samo dene{nite posledici. Treba{e mnogu vizija, treba{e i smisla za politika i ~uvstvo za dr`avnost. Koj da ni ja dade, koga ja nemame, ili ako nekoj od na{ite ja ima, nie samite mu ja potisnuvame.

I so poslednite pretsedatelski izbori, kako istorijata da se povtoruva, taa lo{a, antimakedonska istorija. Pa, neli i vrap~iwata znaat koj ni go izbra na{iot pretsedatel?!

Koga nekomu }e stane{ i dol`nik i zalo`nik, toga{ ti tvojata samobitnost si ja odnel na pazar, da ti ja kupat drugi. Cel svet znae {to ni se slu~uva{e na tie pale`ni pretsedatelski izbori, koi nikoga{ nema da doznaeme kako zavr{ija. S# be{e edna evtina, tretoklasna patrdija, prekopirana od afrikanskite politi~ko-izborni festivali, kade {to za pet pari se prodava du{ata!

Dobriot kupec Arben Xaferi, edvaj gi ubedi xambazite od PDP, da krevaat pra{ina, ama da ne gi poka`uvaat zabite, oti s# vo svoe vreme biduva.

I bidna: signalite, {to ni gi pra}aat so Ta~i, ve}e gi prifati militantniot Hisni [a}iri, genijalecot-parlamentarec, koj ili zaslu`uva Nobelova nagrada za terorizam, ili e zrel da go proglasat za butnovnik od ludnicata "[aranton"?!

Ne daj Bo`e, da mu se slu~i ne{to sli~no na Evroparlamentot vo Strazbur, pratenik da mu se odmetne me|u Baskijcite ili Irijcite, i da pobara izmena na [engenskiot dogovor! Pu... pu... pu...