SEKOJDNEVIE

Skopskata Op{tina Sopi{te i problemite so koi taa se soo~uva

BUXET SAMO ZA PRE@IVUVAWE

Pi{uva: @aklina MITEVSKA

  • Akuten problem vo Op{tinata "Sopi{te" e vodosnabduvaweto i organiziranoto sobirawe na komunalniot otpad. Samo ~etiri naseleni mesta se pokrieni so vodosnabduvawe i toa Pripor, Sopi{te, Dobri Dol i Rakotinci
  • Buxetot na Op{tinata "Sopi{te" ima ~etiri milioni denari od koi 65 otsto se koristat za plati i nadomestoci na vrabotenite, a ostatokot e za tekovni tro{oci. Vo pogled na buxetot, gradona~alnikot veli deka voop{to ne bi mo`ele da pomislat ne{to da rabotat, konkretno da zapo~nat nekoj proekt
  • Voop{to ne gledam deka postoi politika okolu dodeluvaweto na sredstvata. Konkretno jas sum ~len na VMRO- DPMNE, no do sega nemam dobieno nikakvi sredstva po partiska pripadnost, veli g. Jovanovski

Vo pogled na teritorijalniot aspekt, Op{tinata "Sopi{te" spa|a vo srednogolemite op{tini vo dr`avava. Zafa}a povr{ina od 232 kvadratni metri, a so posledniot popis od 1991 godina ima okolu 10.000 `iteli. Brojot na `itelite postojano raste, taka {to toj denes iznesuva okolu 15.000. Vo odnos na etni~kata pripadnost, 85 do 90 otsto e makedonsko naselenie, a ostatokot e albansko. Op{tinata "Sopi{te" ja so~inuvaat 13 naseleni mesta i toa Sopi{te, Pripor, Dobri Dol, Rakotince, Gorno Sowe, Dolno Sowe, ^iflig, Barovo, Sv. Petka, Govrlevo, Dr`ilovo, Pati{ka Reka i Nova Breznica. Od ovie naseleni mesta dve se urbanizirani so generalen urbanisti~ki plan, a preostanatite naseleni mesta doprva }e treba da se urbaniziraat.

Akuten problem vo Op{tinata "Sopi{te" e vodosnabduvaweto i organiziranoto sobiraweto na komunalniot otpad. Samo ~etiri naseleni mesta se pokrieni so vodosnabduvawe i toa Pripor, Sopi{te, Dobri Dol i Rakotinci. Tie se povrzani na sistemot na gradskiot vodovod. Vo preostanatite postojat nekoi lokalni vodovodni sistemi, no tie ni oddaleku ne gi zadovoluvaat osnovnite potrebi na gra|anite so vodosnabduvaweto, veli gradona~alnikot na Op{tina "Sopi{te", g. Qubi{a Jovanovski.

Gradona~alnikot Jovanovski veli deka vo naselenoto mesto Dolno Sowe, iako ima lokalen vodovod, negoviot kapacitet e mal i ne gi zadovoluva potrebite, pa zatoa sega se vr{i sobirawe na vodite so {to se nadevaat deka problemot so vodosnabduvaweto }e go re{at za narednite dvaeset godini.

PROEKTI

Od drugite aktivnosti, toj go spomena proektot "LEAP". Stanuva zbor za Lokalen ekolo{ki akcionen plan. Nego vo momentov go imat dobieno {est op{tini vo Makedonija, me|u koi e i Op{tinata "Sopi{te".

So ovoj Proekt generalno }e se naso~i razvojot na na{ata Op{tina za narednite 15 -20 godini. Sponzor na Proektot e Germanskoto dru{tvo za tehni~ka sorabotka. Na Op{tinata "Sopi{te" & se dodeleni okolu 200.000 germanski marki za izrabotka na toj proekt, odnosno pomali proekti, kako i implementacija na istite. Normalno, sredstvata ni oddaleku ne se dovolni za da se zadovolat site potrebi, no na kraj bi dobile eden globalen Proekt so koj Op{tinata "Sopi{te" ponatamu generalno bi se razvivala. Moram da napomenam deka tie sredstva ne se "legnati" na `iro-smetka, nitu }e bidat "legnati". Tie sredstva se vo Ministerstvoto za `ivotna sredina. Treba so na{i konkretni proekti da gi dobieme tie sredstva, objasnuva g. Jovanovski.

Buxetot na Op{tinata "Sopi{te" ima ~etiri milioni denari od koi 65 otsto se koristat za plati i nadomestoci na vrabotenite, a ostatokot se za tekovni tro{oci. Vo pogled na buxetot, gradona~alnikot veli deka voop{to ne bi mo`ele da pomislat ne{to da rabotat, konkretno da zapo~nat nekoj proekt.

Ednostavno buxetot e za `iveewe na Op{tinata, objasnuva g. Jovanovski. Drug izvor od kade se napojuvame so sredstva e Fondot za komunalni dejnosti. Toa se mali sredstva, no uspevame namenski da gi iskoristime, na primer za osvetluvawe i nekoi sitni proekti. Tuka e i Fondot za lokalni pati{ta, koj e vo nadle`nost na Sovetot, koj{to "de fakto" rakovodi so nego. Najgolemiot problem e Fondot za lokalni pati{ta koj ne funkcionira, a e eden od glavnite izvori za napojuvawe sredstva za ulicite, za nivno krpewe i sli~no.

Vo pogled na centraliziranosta ili decentraliziranosta na Op{tinata "Sopi{te", g. Jovanovski veli deka ingerenciite na site gradona~alnici, ne samo na Sopi{te, se na isto ramni{te.

INGERENCII

Na{ite ingerencii se minorni. Primer, na na{ata teritorija postoi pretprijatie od tipot na "Karaxica", imame dva rudnika, no nie ne mo`eme da vlijaeme vrz tie firmi koi stopanisuvat na na{a teritorija i ne mo`eme da go generalizirame razvojot. Konkretno, "Makedonski {umi" sami si pravat programa, se~at {umi, gi uni{tuvaat na{ite pati{ta, iako za niv ni{to ne participiraat. "Sopi{te" e dosta centralizirana op{tina, t.e. ingerenciite doa|aat odozgora, od dr`avata, objasnuva g. Jovanovski.

Sovetot na Op{tinata "Sopi{te", za `al, ne funkcionira. Toj e sostaven od osum politi~ki partii, a vkupniot broj sovetnici e 13. Od niv trojca & pripa|aat na partijata VMRO- DPMNE, dvajca se od DA, dvajca od SDSM, dvajca od Socijalisti~kata partija, eden od PDP, eden od VMRO - Vistinska i eden od Demokratskiot sojuz.

Koga ima pove}e politi~ki partii, te{ko e da se formira Sovet. Za `al, pominaa ~etiri pet - meseci, a Sovetot nikako da gi preboli tie politi~ki boi i da sfati deka treba da raboti, istaknuva gradona~alnikot Jovanovski.

So vakvite nadle`nosti i ovoj Zakon za lokalna samouprava, Op{tinata "Sopi{te" te{ko deka bi mo`ela samostojno da opstoi, bidej}i te{ko bi gi pribirala sredstvata. No, so dopolnuvawe na Zakonot za lokalna samouprava, gradona~alnikot Jovanovski smeta deka taa bi mo`ela uspe{no da opstojuva i bi mo`ela da se pro{iri teritorijalno.

Mislam deka vo Op{tinata "Sopi{te" ima pove}e stopanski subjekti, a del od niv taa bi mo`ela da gi iskoristi, objasnuva gradona~alnikot. Na primer, deponijata "Drisla" koja e vo funkcija na gradot Skopje, a e eksteritorijalna i se nao|a na teritorijata na Op{tinata. Mo`ete da zamislite nekoj vo va{iot dvor da napravi ne{to, a vie da nemate ni{to od toa. Potoa rudnikot "Cementara", "Karaxica", sistemi na "Elektrostopanstvo" i drugi, koi opstojuvaat i nao|aat egzistencija na na{a teritorija.

Gradona~alnikot Jovanovski e ~len na VMRO - DPMNE, no na lokalnite izbori nastapi kako kandidat na DA. Bidej}i del od gradona~alnicite na DA preminaa vo redovite na VMRO - DPMNE, go pra{avme dali i toj trgna po istiot pat.

Za `al, moram da ka`am deka vistina e oti jas bev ~len na DA, no vistina e i toa deka jas sum ~len na VMRO - DPMNE od 1990 godina. Vo prethodniot sostav i mandat na gradona~alnikot i Sovetot, dve godini bev pretsedatel na Komisijata za urbanizam, i toa kako ~len od VMRO - DPMNE. Jas ne pominav od edna partija vo druga. Jas sekoga{ si ostanav ~len na VMRO - DPMNE, toa go znaeja i strukturite vo DA. Jas bev niven kanidat zatoa {to nikoj nema{e ni{to protiv, zatoa {to DA i VMRO - DPMNE bea vo koalicija. Koga se "raspadna brakot", DA be{e mnogu korektna kon mene. Jas ne pominav od DA vo DPMNE. Nemam ~lenski kni{ki od dvete partii, tuku imam samo dve od VMRO- DPMNE. Ednata e od 1990 godina, a vtorata od 1998 godina. Jas do den-denes nemam ~lenska kni{ka od DA. Ako tie smetaat deka so potpi{uvaweto na kandidaturata sum stanal niven ~len, toa e nivno mislewe, objasnuva g. Jovanovski za svojata partiska pripadnost.

Toj, isto taka, smeta deka partiskata pripadnost nema golemo vlijanie vo dodeluvaweto na sredstvata od buxetot i deka site gradona~alnici, koi }e ponudat soodvetni programi i aktivnosti, bi trebalo da dobijat sredstva.

Voop{to ne gledam deka postoi politika okolu dodeluvaweto na sredstvata. Konkretno, jas sum ~len na VMRO- DPMNE, no dosega nemam dobieno nikakvi sredstva po partiska pripadnost. Momentno se boram da uspeam da soberam sredstva za proektite koi }e gi dostavam do Ministerstvoto za transport i vrski, koe raspi{a oglas za site gradona~alnici. Se borime da dobieme sredstva i od na{ite firmi. Se nadevam deka }e bide dobro, zaklu~uva g. Jovanovski.