|
FORUM T. N. B'LGARI LI GI HRANAT MAKEDONCITE? Dimitar Zahov, "etni~ka" Bugarija B ugarite ~ij{to identitet e vo pra{awe oti se po rod Traki i delumno Anti, mo{ne n# sakaat nas Makedoncite, osobeno ako se deklarirame B'lgari, kako {to go storija nekoi od aktuelnata makedonska vladeja~ka garnitura. Najarko ova mo`e da se ilustrira kako so odnosot kon niv, taka i so o~ekuvawata od nivnoto deluvawe. Inaku, obi~niot "B'lgarin" ne gi miluva onie Makedonci {to se pravat "na Bugari" samo i samo nekomu da se bendisaat. Posebno onie {to ja prifatija za ~ista moneta partisko-dr`avnata {ovinisti~ka propaganda deka sme Bugari istaknuvaj}i se kako "po~isti B'lgari" od niv - Trakite. Otkako tie vladari dadoa dovolno dokazi deka se ~uvstvuvaat Bugari po rod, kamen im padna od gradite na t.n. B'lgari. Da, kamen im padna oti vladeeweto na SDSM (po niv sostaven isklu~ivo od srbokomunisti) im be{e kako kostec vo gu{a. Osobeno, koga po slovesnoto deklarirawe na nivnata "bugar{tina" se stasa do dogovorot, koga bugarskite politi~ari so site {ovinisti~ki razpolo`eni "B'lgari" od Traki, Anti i Makedonci slavea prvata zna~ajna pobeda na svojata diplomatija. Ottoga{, {to dokumentirani filmovi za Makedonija i Albanija bea snimeni i emituvani od BNT samo za da n# uverat vo stradawata na "B'lgarite" tamu vo minatoto i aktuelnoto im vra}awe kon "bugar{tinata". Duri i obi~nite (verojatno dobro informirani) "B'lgari" so sini o~i velea "Nie Makedonija sega {te si ja vzememe bez vojna, s pomo{ta na onova VMRO". No, {oviniziranite "B'lgari" koi sakaat da gi osvarat {to pobrgu nezastarlivite "nacionalni idei, ba{ sega ostanaa razo~arani. Neli s# si ima merka i kraj, a prijatelskata Vlada vo Makedonija ne mo`e sama da im go ostvari sonot na "graditeli" na "Golema Bugarija" i nivnite pripadnici. Sega i pooodamna, a osobeno od pred dva meseca, tie ve}e za aktuelnite vladari go zboruvaat istoto {to go govorea za vladeeweto na "Srbokomunistite" - vladata na SDSM.Zna~i, se te~e se se menuva, no nikako nacional{ovinsti~ki raspolo`enite "B'lgari". No, zo{to od dva meseca? Odgovorot na ova pra{awe e povrzan so naslovot na statijata. Povodot za ovoj naslov mi dade eden osvrt so zaklu~ok na programa "Horizont na Radio Sofija. Toga{, pred mo`ebi pove}e od dva meseca, koga na preminot "Blace" na Kosovo be{e se naredila dolga kolona {leperi, pome|u koi i bugarski, bugarskite medii reagiraa na samo nim svojstven na~in. Imeno, kako {to veruvam deka im e poznato na site, tie prenesoa deka pri~ina za dolgoto ~ekawe i zastojot na bugarskite {leperi e makedonskata policija, bidej}i policajcite namerno gi zapirale bugarskite tovarni vozila samo za da obezbedat prednost na makedonskite. Po toj povod osvrtot na novinarot po vakvoto soop{tenie zavr{i kratko, so pogovorkata: "rani ku~e da te lae". Jasno e koj e ku~eto, odnosno ku~iwata i koi se dare`livite hrana~i za avtorot na osvrtot. Nesomneno {to sozdavaa problem na t.n. B'lgari za nivnoto uni{tuvawe. Dolgo vreme priznavaweto }e slu`i kako sredstvo za propaganda i {anta`a. Pra{aweto e dali takviot zaklu~ok vo toga{niot osvrt e slu~aen. ^itatelot samiot neka sudi od dosega ka`anoto i od toa {to sledi. Kako sekoe drugo ne{to i ova si ima pozadina. Se le`i vo ve{ta~koto vospituvawe na t.n. B'lgari vo nacional{ovinisti~ki duh. Toa e taka, bidej}i nim nema {to da im gi podgreva nacionalnite ~uvstva ni na kulturen plan, ni zaradi kakvi bilo lokalni ili nacionalni borbeni tradicii od vremeto na t.n. "B'lgarsko v'zra`dawe", odnosno prerodba. Ova e dolgo pra{awe. Pa poradi ograni~eniot prostor }e zavr{am nakuso so moi mali prigodni diskusii. ^esto pati vo dru{tvo na t.n. B'lgari zboruvaj}i so ~uvstvo na gordost za Makedonija i nejzinite lu|e predizvikuvame qubomora kaj niv. Toga{ s# nekoj se nao|a da re~e: "A be hubavo e v Makedonija, no kakvo pravite tuka", a drug potfrluva: "Kamewe li }e jadat". Tret veli: "A, kako be, vo Makedonija `ito kako drenki". Na toa jas sekoga{ im odgovaram: Zo{to se pravite na budali. Makedonecot umee da se iska`e metafori~no sporeduvaj}i go `itoto so drenki. Makedonija gi nema va{ite ramnini, no na{iot ~ovek i vo te{kite uslovi se nau~il da dobiva prili~en rod za ishrana, a od navodnuvanite nivi i dve rodbi, dodeka va{ite lu|e izostavale duri i plodni nivi. Zatoa, dodeka tuka se kradele kowi, sviwi i ovci, na{ive Makedonci gradele crkvi i manastiri za da ima najmalku edna crkva vo selo ili maalo, a vo mnogu sela i pove}e. Gradele, tvorele i se borele sozdavaj}i istorija. A, na kraj vie ne ste videle da doa|aat tuka Makedonci da prosat i da nosat tamu, no jas imam videno va{i prosjaci vo moeto selo. |
|