EKONOMIJA - BIZNIS

ODR@AN EKONOMSKI FORUM

Ekonomskiot forum na zemjite-~lenki na procesot za sorabotka na Jugoisto~na Evropa, {to se odr`a vo Skopje, od strana na u~esnicite e ocenet kako polezen i kako mo`nost da se otvori patot za postignuvawe natamo{ni uspe{ni rezultati. Kako {to be{e re~eno na pres-konferencijata, site delegacii se zalo`ile za podobruvawe i pro{iruvawe na bilateralnata i multilateralnata sorabotka, osobeno vo nasoka na izgradba na aktivna politika na ekonomski i trgovski odnosi pome|u zemjite vo regionot.

Grupite sostaveni od "xganot" na op{testvoto ne treba i ne smeat da bidat pre~ka vo razvivaweto na dobrososedskite odnosi i {totuku zapo~natata integracija na Makedonija vo instituciite na Evropa, be{e stavot na delegaciite koi prisustvuvaa na Forumot.

KREDITITE TOVAR ZA MAKEDONIJA

Makedonija, godinava treba da vrati 230 milioni dolari na stranskite kreditori ili 100 milioni dolari pove}e od minatata godina, koga spored oficijalnite podatoci na NBM se vrateni vkupno 130 milioni dolari. Od ratata za godinava dr`avata }e otplati 180 milioni dolari, a privatnite kompanii ili bankite treba da vratat okolu 50 milioni dolari. Sumata {to treba da se vrati ovaa godina e pogolema od pri~ina {to golem del od ratite za kreditite {to treba{e da se vratat lani e reprogramiran poradi kosovskata kriza.

Na MMF, Svetskata banka, Me|unarodnata finansiska korporacija (IFC), Evropskata banka za obnova i razvoj i drugi kreditori godinava treba da se vratat 88,2 milioni dolari. Pove}e od 43 milioni dolari se za zaemite {to zemjava gi dobivala od drugi dr`avi. Vo taa kategorija vleguvaat dolgovite {to se reprogramirani, odnosno ~ie vra}awe e odlo`eno, potoa novite krediti i nereprogramiranite dolgovi.

SLOVENE^KO MESO VO MAKEDONIJA

So cel da se ras~istat {pekulaciite deka Slovenija vr{i reeksport na meso od zemjite na EU, koe ponatamu go plasira vo na{ata zemja kako doma{en proizvod, ministerot Danevski prilo`i dopis do Ministerstvoto za zemjodelie na Slovenija, slovene~kata veterinarna uprava i Stopanskata komora na Slovenija. Vo dopisot koj e dostaven do Ministerstvoto za zemjodelie na Makedonija preku slovene~kata Ambasada se demantira navodniot reeksport i se garantira deka celoto izvezeno meso vo Makedonija e od slovene~ko poteklo, zaklano vo slovene~kite izvozni klanici i deka gi poseduva site veterinarni sertifikati so koi se potvrduva negovata ispravnost. Ministerstvoto za zemjodelie na Slovenija isprati dopis do na{eto Ministerstvo vo koj garantira deka uvezenoto meso vo Makedonija e od slovene~kite izvozni klanici

"ALUMINA" SO NOV DIREKTOR

Direktorot na "Alumina" a.d., Vasil Kostoj~inovski, e smenet od funkcija otkoga akcionerite iska`aa nezadovolstvo od negovoto dosega{no rabotewe. Se pretpostavuva deka negov naslednik }e bide istaknat profesor od Elektrotehni~kiot fakultet, ~ie ime zasega se ~uva vo tajnost. Kako pri~ini za smenuvawe na prviot ~ovek na "Alumina" a.d. se spomenuvaat milionskite zagubi {to Pretprijatieto gi "ostvarilo" za vreme na negovoto direktoruvawe, kako i gubeweto na pazarite na koi bile plasirani proizvodite. Vkupnata zadol`enosta na "Alumina" vo momentov se procenuva na 30 milioni germanski marki. Inaku kapitalnata vrednost na Pretprijatieto iznesuva okolu 17 milioni germanski marki, a vo nego se vraboteni okolu 1.150 rabotnici. Kako delovni partneri, od proizvodstvoto na "Alumina" zavisat okolu 340 pretprijatija od na{ata zemja.

IZVOZ NA JAGNIWA SO FYROM

Neodamna zapo~na izvozot na jagne{ko mesto i toa so pe~atot FIROM, velat vo Veterinarnata uprava na Makedonija, {to be{e edno od osnovnite barawa mesoto nepre~eno da se izvezuva na evropskiot pazar. Izmenata na pe~atot od oznakata MKD i brojot na klanicata e napravena kon krajot na minatata godina, po izvr{eniot pritisok na izvoznicite, ~ii pratki ne bea primani so standardniot dotoga{en pe~at. Izmenata e napravena vo soglasnost so direktivite na EU, koi pretpo~itaat po~ituvawe i drugi pravila, kako {to se klanicata da e registrirana za izvoz i da ima veterinaren nadzor za vreme na koleweto i pu{taweto vo izvoz na mesoto. Dosega se izvezeni 87.554 kilogrami jagne{ko i toa vo Italija i vo Francija, a se o~ekuva i pogolem izvoz poradi neograni~enosta so dodeluvawe kvoti za izvoz na jagne{ko, {to dosega be{e praktika i obvrska nametnata od EU.

NAMALEN PERSONALNIOT DANOK

Primenata na novite odredbi vo Zakonot za personalen danok na dohod spored koi stapkata na Personalniot danok na dohod namesto postojnite tri od 23, 27 i 35 otsto se utvrduva na dve stapki od 15 i 18 otsto se o~ekuva da ima pozitivno vlijanie vrz rastovaruvaweto na stopanstvoto, vo soglasnost so izvr{enite promeni. Namaluvaweto po ovoj osnov e prisutno kaj kategorijata na plati koi iznesuvaat pove}e od ~etiri prose~ni mese~ni plati kaj koi namaluvaweto e za okolu 50 otsto, istoto kaj prose~nite plati e za okolu 34 otsto i kaj potprose~nite plati namaluvaweto e za 32 otsto.

ZATVOR ZA GAZDITE KOI DIVO VRABOTUVAAT

Ministerstvoto za finansii im prepora~uva na site sopstvenici na stopanski subjekti da gi prijavuvaat vrabotenite {to dosega rabotele neprijaveno, bidej}i inspektorite od Upravata za javni prihodi i od Dr`avniot inspektorat za trud }e gi zasilat kontrolite vo stopanskite subjekti i }e gi kaznuvaat so zatvorski kazni site onie kaj koi }e bidat otkrieni neregistrirani vraboteni lica. Ministrite za finansii i za trud i socijalna politika, g.Nikola Gruevski i g.Bedredin Ibraimi, kako i pretstavnici od Upravata za javni prihodi i Dr`avniot inspektorat za trud se dogovorile inspektorite da gi zasilat kontrolite za da se namali brojot na divovrabotenite, naglasuvaj}i pritoa deka nema da bidat po{tedeni nitu firmite koi dosega redovno gi pla}ale dano~nite obvrski.

Podgotvil: Qup~o Pan~evski