Rasvetlena "misterijata" okolu proda`bata na "Makedonski telekomunikacii"

MATAV NOV "GAZDA" NA TELEKOMOT

Pi{uva: Qup~o PAN^EVSKI

  • "Matav", spored dogovorot, e obvrzan do 11.1.2001 godina na smetkata na Narodna banka na RM da prefrli 708 milioni germanski marki, a vo narednite dve godini vo razvojni programi treba da vlo`i u{te 500 milioni germanski marki
  • "Sredstvata {to }e gi dobie Makedonija, sekako, se zna~ajni za razvojot na dr`avata i za celokupnoto podobruvawe na finansiskata mo}. ]e im pomogneme na slednite generacii so toa {to }e go namalime tovarot na kreditite zemeni od prethodnite generacii, }e vratime del od nadvore{nite i vnatre{nite dolgovi, potoa }e go formirame i vtoriot penziski stolb koj treba da startuva slednata godina. Parite }e ni pomognat da gi vratime famoznite osum otsto na penzionerite"- izjavi po potpi{uvaweto na Dogovorot ministerot za finansii g. Nikola Gruevski

Vladata na Republika Makedonija gi prodade "Makedonski telekomunikacii"! Dogovorot za proda`bata na ova najprofitabilno makedonsko pretprijatie go potpi{aa ministerot za finansii g. Nikola Gruevski, generalniot direktor i pretsedatel na Upravniot odbor na "Matav", g. Elek [traub, kako i direktorot za razvoj i investicii na "Doj~e Telekom", g. Horst Herman.

Ponudata od milijarda i 85 milioni germanski marki be{e presuden faktor ovaa Kompanija da bide noviot sopstvenik na makedonskiot "Telekom", iako samo za nijansa be{e podobra od onaa na gr~kiot OTE.

Pritoa, "Matav" spored dogovorot e obvrzan do 11.1.2001 godina na smetkata na Narodna banka na RM da prefrli 708 milioni germanski marki, a vo narednite dve godini vo razvojni programi treba da vlo`i u{te 500 milioni germanski marki.

"Sredstvata {to }e gi dobie Makedonija sekako se zna~ajni za razvojot na dr`avata i za celokupnoto podobruvawe na finansiskata mo}. ]e im pomogneme na slednite generacii so toa {to }e go namalime tovarot na kreditite zemeni od prethodnite generacii, }e vratime del od nadvore{nite i vnatre{nite dolgovi, potoa }e go formirame i vtoriot penziski stolb koj treba da startuva slednata godina. Parite }e ni pomognat da im gi vratime famoznite osum otsto na penzionerite"- izjavi po potpi{uvaweto na Dogovorot ministerot za finansii, g. Nikola Gruevski.

Vo celata postapka u~estvo zedoa i kompanii koi ve}e imaa vlo`eno vo procesot na privatizacijata na Telekomot, pa taka Me|unarodnata finansiska korporacija (IFC) koja ima vlo`eno okolu 25 milioni germanski marki vo privatizacijata na Telekomot odlu~i ovie sredstva da gi transformira vo akcii i vo vkupniot procent na akcii }e u~estvuva so 3,5 otsto. Na sli~en ~ekor se odlu~i i Holandskata banka (Ing Baring) koja isto taka ima svoj kapital vo makedonskiot "Telekom". Od seto ova proizleguva deka na dr`avata }e & preostanat okolu 42 otsto od sopstvenosta na Telekomot. Od ovoj procent, spored premierot Georgievski, se predviduva10 otsto da bidat pu{teni na berza, a okolu 2 otsto }e bidat nameneti za vrabotenite. Od preostanatiot del od parite koi se o~ekuva da "legnat" na smetka na dr`avata se predviduva edna tretina da bide nameneta za otplata na nadvore{nite dolgovi, del za zgolemuvawe na dr`avnite rezervi i del za finansirawe vo razvojni proekti vo infrastrukturata.

[to se odnesuva do obvinuvawata na opozicijata vo vrska so proda`bata, Premierot izjavi: "Samiot proces na privatizacija e transparenten i trae pove}e od tri godini. Nego go otpo~na Vladata na SDSM koja gi donese site akti, a i konsultantskata ku}a e ista koja go vodi procesot za celo vreme".

Sepak ostanuva otvoreno pra{aweto, i pokraj tvrdewata na opozicijata, dali ve}e e zemena provizija od gr~kiot telekomunikaciski operator OTE, bidej}i istiot ja izgubi trkata vo posleden moment za "samo" pet milioni germanski marki.


Vlado Bu~kovski, portparol na SDSM

"Postojat soznanija deka zad proda`bata se krie golema korupciska afera na ~ii posledici }e bideme svedoci vo bliska idnina".

Spored nego vo proda`bata posleden zbor ima visinata na provizijata koja e pobarana od strana na premierot Georgievski.


ZAKON ZA KORISTEWE NA SREDSTVATA?

Demokratskiot sojuz mu predlo`i na Sobranieto da donese poseben zakon za namena na sredstvata dobieni od proda`bata na Telekomot. Okolu 80 otsto od sredstvata da se namenat za kreditirawe na razvojot na firmite, okolu 15 otsto da bidat nameneti za izgradba na 3.000 stanovi za mladi bra~ni dvojki, a del od istite da bidat naso~eni za podobruvawe na studentskiot standard.