FORUM

U[TE LI ]E AFIRMIRAME T.N. B'LGARI?

Dimitar Zahov, "etni~ka" Bugarija

Nekolku nedeli nas Makedoncite vo Bugarija (a nesomneno i tie vo Makedonija i svetov) n# branuvaat ne samo soop{tenijata povrzani so registracijata i promoviraweto na probugarskoto i profa{isti~ko zdru`enie "Radko" na odmetnicite Makedonci, tuku i na~inot na informirawe na javnosta vo vrska so ovoj nastan. Znaej}i gi istoriskite okolnosti i toa kako se odvivalo bitieto na na{iot makedonski narod, no i bulgareeweto na aktuelnite upravuva~i na Makedonija, nie dobroupatenite Makedonci za minatoto i sega{nosta nikako ne sme iznenadeni. V~udoviduva samo na~inot na otslikuvaweto na nastanite okolu "Radko" od makedonskite mediumi.

Zdru`enieto se prika`uva kako Zdru`enie na nekakvi si Bugari od Makedonija, pri toa bez navodnici na ova ve{ta~ko ime i bez postavuvaweto na kratenkata "t.n." pred nego, so {to ne samo deka se pravi izvonredno golema usluga na bugarskite {ovinizirani mediumi i dr`avna propaganda, tuku i nas n# navreduva, a nesomneno mu {teti i na makedonstvoto. Se soop{tuva za nego ne poinaku, tuku direktno: Zdru`enieto na "Bugarite od Makedonija" i u{te "Bugari tepaat Makedonci", Bugarite tepaat vo Makedonija" i sli~no. Koga ova go slu{navme od bugarskite mediumi, pomislivme deka ovie soop{tenija se ujdurma na {oviniziranite "B'lgari" od novinarstvoto so cel da se manipulira. Za `al, ova se poka`a deka si e na{a makedonska glupost, a tie to~no prenesuvale.

[to e ova? Ne li~i li na ona poznatoto {to ni be{e nametnato nam i na svetov od ve{ta~kite "B'lgari" so cel zgolemuvawe, no glavno da se identifikuvaat kako narod preku nas i makedonskata kultura: "B'lgarite od Makedonija" i "makedonskite B'lgari". Neupatenite bi pomislile "B'lgarija e vo pravo {tom i tamu ima B'lgari! Vredi li da gi povtoruvame istite poimi isfabrikuvani i potturani po istoriski gre{ki i namerni maniuplacii. Nedovetnite soo{tenija na makedonskite mediumi se prenesuvaat kako osobeno zna~ajni od bugarskite i svetskite i na toj na~in afirmiraat ve{ta~kata bugar{tina. [to da mislat za ova Makedoncite vo Bugarija i vo samata Republika Makedonija, sosedstvoto i svetot koga nivnata svest i bez drugo e optovarena od damne{nata i sega{na propaganda na t.n. B'lgari?

Izgleda makedonskite mediumi koi nie gi smetame isklu~ivo objektivni i kvalitetni, ne se svesni za toa {to pi{uvaat i zboruvaat, a i kolku ni ja navreduvaat i o{tetuvaat te{ko steknatata svest na Makedonci. Seto ova bi go prifatile kako normalno ako site tie mediumi ni objasnat od kade dojdoa tie (po mene takanare~eni) Bugari? Kako astronauti li sletale, ili plovele nekade po more, ili ako se dvi`ele po kopnoto, kako ne ostavile tragi od svojata kultura vo zapadnite predeli na Trakite, vo Makedonija, pa i vo Albanija? Dosleden odgovor odvaj li }e ni dadat dol`nite na{i mediumi {to na tolkav neodgovoren na~in prenesuvaat vakvi soop{tenija.

Vo ovaa prilika treba da se zapra{ame: Zo{to koga imaat osnova bugarskite mediumi za OMO "Ilinden" nikoga{ ni pi{uvaat, ni zboruvaat kako organizacija na Makedoncite vo Bugarija, tuku za nekakvi marginalci, zalutani od propagandata na Belgrad i nekoi projugoslovenski i antibugarski centri vo Makedonija i svetot. Ne sme li s# u{te zarobenici na edna stara tradicija, steknata po tolku propagandni manipulacii, navidum sprotivstaveni stranski propagandi?

Nesomneno, dolgogodi{noto istaknuvawe na otporot na Makedoncite protiv okupacijata na t.n. Bugari od nebugarska etni~ka pripadnost go afirmiralo vo svesta na Makedoncite, Srbite, [iptarite (no i kaj Grcite) ~uvstvoto za postoeweto na bugarski etnos. Ova bi bilo taka, ako dr`avjanstvoto i etni~kata pripadnost se poklopuvaa, a ostatokot od Turkobulgarite (Gagauzite) bea dr`avnotvorniot narod namesto Trakite.

Vo slu~ajov treba da se objasni kade e mestoto i ulogata na makedonskata nauka na ~elo so MANU? Ne treba li taa so site makedonski nau~nici i preostanatata inteligencija da istaknat so nau~ni argumenti deka postoeweto na bugarskata nacija e pod znak pra{awe, oti ne se potpira vrz istoimen etnos {to gi poseduva site negovi obele`ja. Zatoa, vo pravo be{e Georgi Hristov koga preku negovata "Narodna volja" zapra{a: [to bi stanalo, ako sli~no na makedonskiot nau~en institut vo Sofija se sozdade institut za prou~uvawe na bugar{tinata vo Skopje? [to bi stanalo se znae, no kako da stane seto ova, koga i samite reprezenti na makedonskata nauka se zadlabo~ile vo tolku protivre~nata tradicija? I ne samo {to se zadlabo~ile, tuku i duri & robuvat! Za da bidam precizen }e se poslu`am so tvrdeweto na ugledniot na{ patriot ak.Bla`e Ristovski i eden primer multipliciran od negovoto nedovetno tvrdewe. Bidej}i sum naveduval i drugi sli~ni primeri na na{e afirmirawe na "b'lgarskata" nacija i etnos, sledniot neka se prifati kako dodatok. Taka, pi{uvaj}i za kontroverznata panihida za ^ernozemski na 9.10. 2000 godina, organizirana od Sovetot na VMRO-DPMNE, avtorkata Marina Stamenkova vo na{eto "Sonce" (broj 330) pokraj drugovo pi{uva: "...{to poka`uva deka ^ernozemski e po poteklo Bugarin i ubiec na Dimo Haxi Dimov i Naum Tomalevski. Od druga strana, Bla`e Ristovski koj e odli~en poznava~ na ovoj del od makedonskata istorija veli deka Vlado ^ernozemski, ~ie vistinsko ime e Veli~ko Dimitrov - Kerin e ~ist Bugarin roden vo seloto Kamenica, Velingradsko vo 1897 godina".

Na vakvo i sli~no tvrdewe ne mo`am, a da ne voskliknam. Ajde more po~ituvani gospodine akdemik, pa i Vie gospo|o (odnosno gospo|ice) Stamenkova, od kade se zedoa i kako se rodi tamu na stotini kilometri od nivnoto naseluvawe ne kakov da e, tuku "~ist Bugarin", koga duri i naj{oviniziranite u~eni od "Bugarite", soglasno nivnata la`na teza za me{aweto, odnosno slevaweto na etnosite, ne bi se odlu~ile da go upotrebat zborot ~ist za odamna nepostoe~kite Bulgari. Nim, ne ili da, im e prosteno, no na Makedonecot so nau~na titula kako da mu prostime? Toj i ne pomisluva deka so vakvi tvrdewa prakti~no go afirmira nepostoe~koto. Nebare tamu vo Velingradsko ne zboruvaat re~isi kako nas preostanatite Makedonci, ili ne peat i igraat isto kako nas. Toa go znaat site "bugari", no ne i nie! Tolku li e te{ko da se razbere deka prifa}aweto na tu|o soznanie ne ja menuva etni~kata pripadnost. Ova uka`uva deka nie ne znaeme do kade se protegaat etni~kite predeli na Makedoncite. Duri i akademicite toa ne go znaat! Ne e li vreme da se osvestime potpolno samite nie, a potoa da gi osvestime i dlaboko zalutanite Traki i Makedonci. Tokmu zatoa taka go staviv naslovot. Kon seto ova, }e dodadam: Osven na nau~nicite, kade e mestoto i ulogata na makedonskata publicistika i seto novinarstvo?!