INTERVJU: Filip Petrovski, pratenik od VMRO-DPMNE vo Sobranieto na Makedonija

SE POTKUPUVAAT PRATENICI ZA NOVO MNOZINSTVO

Razgovarala: @aklina MITEVSKA

  • Mislam deka Vladata ja u`iva poddr{kata od pove}e od {eeset i eden pratenik, taka {to mnogu te{ko deka }e padne. No, pritoa ne se isklu~eni site varijanti, zatoa {to vo vakvi situacii postoi zgolemena nervoza, se slu{aat vakvi ili onakvi ponudi, se kupuvaat ili potkupuvaat pratenici, s# i se{to se nudi
  • Mojot stav za "Radko" e mnogu obi~en i mnogu normalen. Nevladino zdru`enie mo`e da funkcionira. Sekoj koj{to saka nevladino da se zdru`uva neka se zdru`uva, demokratski neka se zdru`uva, me|utoa neka ne mi nametnuva nedemokratski svoj stav mene ili na nekoj drug. Ako tie lu|e se ~uvstvuvaat kako probugari ili Bugari, toa e niven stav, toa e niven problem, ne e moj
  • Ni{to sporno za citatite objaveni vo vesnicite. Ne sum kompetenten da komentiram stavovi na drugi lu|e. Makedonskata javnost e taa {to prosuduva i nosi stavovi za politi~arite, taa im ja dava ili im ja odzema doverbata

Gospodinot Filip Petrovski e eden od nekolkuminata mladi politi~ari od Makedonija. Toj e pratenik vo Sobranieto na Republika Makedonija od redovite na najgolemata partija na vlast, VMRO - DPMNE. Porazgovaravme so nego za aktuelnite politi~ki pra{awa, za najavenata interpelacija na Vladata, pa i za preostanatite problemi.

MS: Gospodine Petrovski, kako pratenik od redovite na VMRO - DPMNE, kakvi se vnatre{no-partiskite razmisluvawa za najavenoto novo parlamentarno mnozinstvo i to~ni li se {pekulaciite deka dokolku Tupurkovski izleze od vlasta, premierot }e raspi{e predvremeni izbori?

PETROVSKI: Svedoci sme deka vo posledno vreme ima naddavawe. Opozicijata po sekoja cena se trudi da sozdade mnozinstvo vo Parlamentot, {to mislam deka e legitimno pravo na sekoja opozicija, zatoa {to sekoj {to e vo opozicija se trudi da dojde na vlast. Me|utoa, mislam deka premnogu nervozno se pravat tie raboti, zatoa {to se zgolemuva tenzijata me|u gra|anite. Smetam deka ne e opravdano toa sozdavawe tenzija, bidej}i ednostavno ova parlamentarno mnozinstvo, soglasno moite soznanija i moite ubeduvawa, ne e tolku razni{ano kolku {to se tvrdi. Na vtoriot del od pra{aweto - {to ako Tupurkovski izleze od vlasta - odgovorot e deka i toa e legitimno pravo. Ako toj oceni deka ne mo`e so ova mnozinstvo da ostvari programi, koi gi ima ili ako gi ima, mo`e da izleze od vlasta, ni{to ne e sporno. No, toa ostava prostor za sozdavawe novo parlamentarno mnozinstvo od na{a strana, taka {to mislam deka nema da ima predvremeni izbori, od prosta pri~ina {to mandatot e dobien za ~etiri godini i mnogu od programite, mnogu od strategijata {to e postavena se vrzuva tokmu za tie ~etiri godini. Vo eden period na `estoka reforma kakva {to ja imame, sigurno e deka ne mo`eme za dvanaeset ili dvaeset i ~etiri meseci da gi dobieme rezultatite. Nie izgubivme da re~eme polovina od ovoj mandat da gi postavime osnovite, za koi{to smetam deka denes se postaveni zdravo, so dobar temel. Mislam deka tie vo narednite dve godini }e dadat soodvetni efekti koi }e gi po~uvstvuva narodot za koj vsu{nost i se pravat.

KOALICIJATA NEMA DA SE RASPADNE!

MS: ]e se raspadne li Koalicijata za promeni ili s# u{te ima {ansi taa da opstane?

PETROVSKI: Koalicijata ima odredeni problemi, toa e pove}e od vidlivo. Spored moite sogleduvawa mislam deka }e opstane, od prosta pri~ina {to sepak taa Koalicija e pove}e od vrzana. Nie nastapivme so zaedni~ki listi na lokalnite izbori. Lu|eto se bliski i po li~na osnova, me|utoa postoi i ideolo{ko zbli`uvawe. Stanuva zbor za proekti koi{to zaedno gi turkame dve godini. Mislam deka nema zo{to da ne se prodol`i zaedno. No, ako nekoj smeta poinaku, mo`ni se site varijanti.

MS: Spored Vas, dali na najavenata interpelacija od strana na opozicijata nekade kon krajot na ovoj mesec Vladata }e padne ili pak smetate deka taa s# u{te ja u`iva poddr{kata od poziciskite pratenici?

PETROVSKI: Mislam deka Vladata ja u`iva poddr{kata od pove}e od {eeset i eden pratenik, taka {to mnogu te{ko deka }e padne. No, pritoa ne se isklu~eni site varijanti, zatoa {to vo vakvi situacii postoi zgolemena nervoza, se slu{aat vakvi ili onakvi ponudi, se kupuvaat ili potkupuvaat pratenici, s# i se{to se nudi. ]e bide interesno da se sledi celata situacija. No, mislam deka }e bide zadr`ana ovaa pozicija, odnosno deka Vladata }e ostane. Se nadevam deka taka i }e bide od prosta pri~ina {to treba nekoi proekti da se zavr{at i da se vidat efektite od niv.

MS: Se {pekulira deka }e preminete vo redovite na VMRO - Vistinska makedonska reformska opcija i deka nema da glasate za doverba na Vladata?

PETROVSKI: Tie {pekulacii jas odamna gi slu{am i tie postojano me sledat. Mo`ebi od prosta pri~ina {to, da re~eme, jas od nekoi raboti ne sum zadovolen. No, toa ne zna~i deka nezadovolstvoto mora da se manifestira so toa {to nekoj }e premine vo druga partijata. Rabotite od koi{to jas ne sum zadovolen ili ne se soglasuvam vo redovite na VMRO-DPMNE glasno gi potenciram. Kako mlad ~ovek se boram za moite stavovi, se boram za rabotite koi ne mi se dopa|aat i vo takva nasoka mislam deka uspevam ne{to da promenam. Sepak, nikoga{ rabotite ne se idealni, se znae deka ne mo`e po sekoja cena da o~ekuvame deka s# }e ostvarime od ona {to se na{i zalo`bi, kako poedinci. Mislam deka sepak uspevam. Zaedno so edna mlada grupa lu|e ednostavno se trudime da promenime ne{to za podobro. Ima dovolno prostor da gi otfrlam tie {pekulacii deka preminuvam vo druga partija. No, toa ne zna~i deka ne prodol`uvam da se boram za ostvaruvawe na nekoi celi za podobro na site mladi lu|e. Mislam deka niz vakviot anga`man mo`am da gi ostvaram.

BEZOBRAZIE OD OPOZICIJATA

MS: Premierot Georgievski se pofali so zgolemeniot dr`aven Buxet. No, komentarite od narodot i od opozicijata se deka toj parite gi vra}a na onie koi{to prethodno gi sogolil i deka ovoj model ne e efikasen?

PETROVSKI: Mislam deka ne e taka. Od strana na opozicijata stanuva zbor za evtin populizam, zatoa {to tie so slatki zborovi sakaat da mu se obra}aat na narodot, deka tie edinstveno se gri`at za niv, deka VMRO - DPMNE gi sogolilo, deka gi ograbilo ili ne znam {to drugo. Ednostavno, stanuva zbor za suficit koj{to prv pat se pojavuva i spored moe mislewe toj e sozdaden od doma}insko rabotewe, zatoa {to se namaluva sivata ekonomija, golemite stopanstvenici, koi{to stanaa toa eftino privatiziraj}i golemi firmi vo vremeto na SDSM, se naterani da pla}aat danok kon dr`avata. Tie stanaa golemi stopanstvenici kupuvaj}i firmi vo vremeto na SDSM, a ona {to go dol`ea na dr`avata ne go davaa. Sega dr`avata pozdravo gi postavuva svoite osnovi. Ednostavno, gi sproveduva reformite, ramkata e pozaostrena. Me|u drugoto, voveden e i Danok na dodadena vrednost, koj{to celiot moderen svet go poznava i e mnogu efikasen vo ovaa nasoka. Efektite se tuka. Sega se pojavija vi{ok pari. Tie pari se od doma}inska narodna vlast i sakame da gi vratime na narodot. Postojat programi i na~in kako tie da mu se vratat na narodot i }e mu se vratat. Ne mo`am da sfatam do kade }e odi bezobrazieto vo toj populizam od strana na opozicijata na parite {to mu se vra}aat na narodot da im nao|aat maana. Ednostavno, se oddadovme na edna maratonska rasprava, na maratonska diskusija, odolgovlekuvawe na raspravite vo Sobranieto, samo da ne dojde do efektot koj{to nie go predviduvame, a toa e narodot da gi po~uvstvuva tie pari, odnosno da ne dojde do edna situacija vo koja tie kako opozicija }e dobijat negativen poen. Mislam deka objektivno treba da gi gledame rabotite. Ovaa vlast ima odgovornost za sopstveniot narod i mislam deka toa mnogu brzo }e se vidi. Ovie pari od suficitot brzo }e stignat do poedinci i lu|eto na koi{to im se nameneti i }e se vidi deka modelot e efikasen. Narednata godina }e se odi so namaluvawe na personalnite danoci, }e se odi so naredni reformski zafati i mislam deka mnogu brzo rabotite }e se dvi`at vo pozitivna nasoka.

MS: Vie najavivte tu`ba protiv eks-ministerot za vnatre{ni raboti, g. Tomislav ^okrevski, za policiskoto dosie koe za Vas go vodea vo vremeto na studentskite protesti vo Skopje vo 1996 godina. Vrz osnova na {to se dol`i vakvata odluka i do kade e postapkata so prijavata?

PETROVSKI: Makedonskata javnost jas ja zapoznav deka za vreme na studentskite protesti vo 1996 - 1997 godina, no i vo 1997 i 1998 godina, mi e vodeno ideolo{ko dosie, zatoa {to ne bev istomislenik na SDSM, odnosno na toga{nata vladeja~ka garnitura. Na moe golemo v~udoviduvawe jas go dobiv dosieto koe{to ima {eeset stranici i koe go objaviv celosno vo vesnikot "Makedonija denes" i soglasno moite demokratski opredelbi go staviv na uvid na makedonskata javnost. Me|utoa, moram da ka`am deka dosieto e vodeno nadvor od site zakonski regulativi, prislu{kuvani se telefonski razgovori koi{to se nadvor duri i od ustavnite opredelbi za temelnite prava i slobodi na poedinecot so {to mislam deka se naru{eni site moi osnovni prava i slobodi, a i moeto pravo za politi~ko zanimavawe i anga`man. Najaviv tu`ba protiv ^okrevski. Taa s# u{te ne e podnesena, zatoa {to gi podgotvuvam detalite. Vo momentot go vodam vtoroto nivo na istraga, odnosno dostavuvam barawe do MVR da gi vidam imiwata na dou{nicite, koi{to ne mi bea dostaveni vo prvoto nivo, prviot stepen. Otkako }e gi dobijam site potrebni podatoci, }e podnesam tu`ba, koja{to se nadevam deka }e bide pozitivno re{ena, zatoa {to stanuva zbor za krunisuvawe na eden zafat koj{to Makedonija kone~no se odlu~i da go donese. Pedeset godini se vodeni dosieja na neistomislenici so vlasta. Lu|e se goneti i zatvorani, progonuvani, uni{tuvani im se privatnite `ivoti, idninata i semejstvata. Mislam deka Makedonija go napravi prviot ~ekor so toa {to donese Zakon za otvorawe na dosiejata. Vtoriot ~ekor e da go osudi toa i kone~no da se zatvori taa postapka. Tie {to si zemale za pravo da se najdat nad zakonot i nad Ustavot, treba da gi stigne liceto na pravdata, taka {to mo`am da najavam deka ovaa rabota }e ja vodam do kraj.

"RADKO" NE E MOJ PROBLEM!

MS: Pred dve nedeli se slu~i incident pri promocijata na Zdru`enieto "Radko" na koe prisustvuvaa i nekolku pratenici na VMRO - DPMNE. Kolku va{i pratenici, odnosno ~lenovi prisustvuvaa, dali nivnoto prisustvo zna~i deka tie se ~uvstvuvaat kako Bugari? Va{iot stav za "Radko"?

PETROVSKI: Prvo, jas ne znam deka prisustvuvale pratenici na VMRO - DPMNE i toa prvpat go slu{am od Vas. Duri mo`am so sigurnost da tvrdam deka ne prisustvuvale, taka {to odredena distanca e dobro {to se ima od toj incident. Tie {to go napravile incidentot neka ja snosat odgovornosta. Mojot stav za "Radko" e mnogu obi~en i mnogu normalen. Nevladino zdru`enie mo`e da funkcionira. Sekoj koj{to saka nevladino da se zdru`uva neka se zdru`uva, demokratski neka se zdru`uva, me|utoa neka ne mi nametnuva nedemokratski svoj stav mene ili na nekoj drug. Ako tie lu|e se ~uvstvuvaat kako probugari ili Bugari, toa e niven stav, toa e niven problem, ne e moj.

MS: Vo bugarskite vesnici ("Trud", "24 ~as", "Literaturen forum" itn.) bea objaveni tekstovi vo koi se veli deka Georgievski i polovina od ministrite se ~uvstvuvaat kako Bugari, deka zborot Makedonec zna~i Bugarin vo Makedonija. Postoi li bugarofilstvo vo najvisokoto rakovodstvo na VMRO - DPMNE i voop{to vo dr`avava?

PETROVSKI: Znaete deka neblagodarno e da gi komentiram bugarskite vesnici. Me|utoa, mo`am da ka`am deka kako {to ima v`e{teni glavi vo Makedonija, taka gi ima i vo Bugarija. Kako {to nekoj saka da vpi{e evtin populisti~ki poim vo Makedonija, taka nekoj verojatno saka da go napravi i vo Bugarija. Da ne se navra}ame mnogu na istorijata. Denes pravime intervju od sovremena perspektiva, taka {to da ne gi objasnuvame istoriskite nasledstva, sekoj gi znae i ima pravo da izbira vo {to }e veruva. Ednostavno, ne bi sakal da komentiram i }e go zadr`am toa kako stav deka nekoi raboti treba da se zemat so doza na rezerva. Deka ministrite i Georgievski se ~uvstvuvale kako Bugari mislam deka e evtin trik. Nema takvo ne{to. Mo`ebi postoi vo sopstvenite opredelbi na nekoi poedinci i toa e nivno pravo. Ne im go odzemam.

MS: Kako gi komentirate pi{uvawata na g. Georgievski vo na{ite vesnici, kade se veli deka u{te Todor Aleksandrov zboruval za makedonski Bugari, deka vo nivnite dokumenti pro~ital deka VMRO - Obedineta voop{to ne spomnuva Makedonci, tuku Makedonci -Bugari, deka skoro site na{i revolucioneri i prerodbenici se Bugari. Potoa, razmisluvawata na ministerot Marjan \or~ev deka "eden narod sme" i vo taa nasoka objasnuvawata na Georgievski "[to lo{o sme videle od Bugarite"; deka zaedno so gospo|icata Dimovska i bugarskiot ambasador vo Makedonija, Angel Dimitrov, formirano e Zdru`enie za dobri odnosi me|u Makedonija i Bugarija, a na negovoto osnova~ko sobranie voop{to ne e spomnato ni{to za Makedoncite?

PETROVSKI: Ni{to sporno za citatite. Ne sum kompetenten da komentiram stavovi na drugi lu|e. Makedonskata javnost e taa {to prosuduva i nosi stavovi za politi~arite, taa im dava ili im ja odzema doverbata. Neblagodarno e da komentiram izjavi na lu|e koi{to se ili na dr`avni ili na partiski pozicii. Mislam deka niv treba da gi pra{ate za nivnite stavovi. Kako mlad ~ovek, smetam deka na Balkanot treba da postoi sorabotka me|u site narodi i dr`avi i da postoi po~it od dvete ili site strani, site treba da se priznavame i da ne se negirame i vo taa nasoka Balkanot sigurno deka }e odi napred. Spored mene, moite lu|e treba taka da razmisluvaat i da ne se optovaruvaat so toa {to i kako bilo, zatoa {to vo temnite lavirinti na istorijata mnogu lesno mo`eme da se zagubime.

MS: Kako gi komentirate razmisluvawata na Mladen Srbinovski objaveni vo negovata kniga "Obedi ni{to`nost" vo koja toj zboruva za navodnite bugarski koreni na makedonskiot jazik i narod?

PETROVSKI: Taa kniga ne sum ja ~ital. Veruvam deka vo bliska idnina nema da najdam vreme da ja pro~itam, taka {to ne mo`am da komentiram. Pra{ajte go Mladen Srbinovski.

MS: Dali Vie mislite deka site na{i revolucioneri i prerodbenici bile Bugari?

PETROVSKI: Ne.



SORABOTKA NA BALKANOT

Kako mlad ~ovek, mislam deka na Balkanot treba da postoi sorabotka me|u site narodi i dr`avi i da postoi po~it od dvete ili site strani, site treba da se priznavame i da ne se negirame i vo taa nasoka Balkanot sigurno deka }e odi napred. Spored mene, moite lu|e treba taka da razmisluvaat i da ne se optovaruvaat so toa {to i kako bilo, zatoa {to vo temnite lavirinti na istorijata mnogu lesno mo`eme da se zagubime.


TU@BA PROTIV ^OKREVSKI

Moram da ka`am deka dosieto e vodeno nadvor od site zakonski regulativi, prislu{kuvani se telefonski razgovori koi{to se nadvor duri i od ustavnite opredelbi za temelnite prava i slobodi na poedinecot so {to mislam deka se naru{eni site moi osnovni prava i slobodi, me|utoa i moeto pravo za politi~ko zanimavawe i anga`man. Najaviv tu`ba protiv ^okrevski. Taa s# u{te ne e podnesena zatoa {to gi podgotvuvam detalite.


Znaete deka neblagodarno e da gi komentiram bugarskite vesnici. Me|utoa, mo`am da ka`am deka kako {to ima v`e{teni glavi vo Makedonija, taka gi ima i vo Bugarija. Kako {to nekoj saka da vpi{e eftin populisti~ki poim vo Makedonija, taka nekoj verojatno toa saka da go napravi i vo Bugarija. Da ne se navra}ame mnogu na istorijata. Denes pravime intervju od sovremena perspektiva, taka {to da ne gi objasnuvame istoriskite nasledstva, sekoj gi znae i ima pravo da izbira vo {to }e veruva. Ednostavno ne bi sakal da komentiram i }e go zadr`am toa kako stav deka nekoi raboti treba da se zemat so doza na rezerva. Deka ministrite i Georgievski se ~uvstvuvale kako Bugari, mislam deka e evtin trik.