Licemerni i srebroqubivi uzurpatori na MPC (2) "RAS^INETIOT" VLADIKA "RAS^INUVA" SVE[TENICI Igor AVRAMOVSKI Povod: serijata napisi od Slave PROJKOVSKI, naslovena kako "Makedonskite (ne) crkovni sostojbi vo Avstralija'', objaveni vo "Makedonsko Sonce", "Nova Makedonija" i "Makedonija denes" (Melburn, Avstralija)
M aterijalnite dobra vo koi u`ivaat vladicite i nivnite pobliski sve{tenici vo Makedonija najdobro mo`at da gi vidat tamo{nite `iteli, kako i onie koi ne mnogu odamna ja posetile Makedonija. No, vo ovaa prilika, potrebno e da se zemat predvid i luksuzite koi Petar i negovite najbliski oficijalno gi baraat vo Avstralija, a koi s# u{te ne gi dobile celosno, blagodarenie na "neposlu{nite" upravi i sobranija na op{tinite.Prose~nite plati vo Avstralija se dvi`at od dvaeset do trieset ijladi dolari godi{no, a so takvite plati `iveat celi semejstva. Od druga strana, spored buxetot na t.n. "Makedonska pravoslavna eparhija za Avstralija i Nov Zeland" za 1997 godina, predviden e kombiniran li~en dohod od 162 iljadi dolari godi{no za arhijerejot, arhijerejskiot zamenik i eparhiskiot blagajnik. Ova zna~i godi{en li~en dohod (profit) povisok od prose~niot za najmalku dvapati, koj verojatno }e ostane samo za {tednite kni{ki i drugi luksuzi, ako se zemat predvid dopolnitelnite 60 iljadi dolari godi{no za "patni i dnevni tro{oci", {est iljadi dolari godi{no za "telefonski tro{oci" (koi ne se evidentiraat za da se pravi razlika me|u slu`beni i privatni povici), dve iljadi dolari za "kancelariski materijali", pet iljadi dolari godi{no za "odr`uvawe na ku}ata i gotva~", 1.500 dolari za "osiguruvawe na imot", 2.000 dolari za "struja, voda, gas", kako i celosnoto raspolagawe so "eparhiskite" ku}i. Pokraj seto toa, vladikata Petar svoevremeno bara{e i po 300 dolari od soodvetnata op{tina za odr`uvawe na samo edna liturgija. A da ne zaboravime deka ovie "godi{ni" prihodi i nadomestoci Petar gi bara za pomalku od {est meseci pominati vo Avstralija (kolku {to traat negovite "godi{ni" poseti) i kako dodadok na primawata od kasata na "Prespansko-pelagoniskata eparhija". BEZOBYIRNA HIPOKRIZIJA Da stanuva{e zbor za nekoj pouspe{en sopstvenik na biznis, ili pak vrven menaxer na nekoe pogolemo komercijalno pretprijatie, vakvite primawa i rasko{ni rabotni uslovi nema{e voop{to da za~uduvaat. No, u{te edna{ da potsetime deka zboruvame za crkovna kasa i "crkovni" lu|e, me|u koi glavniot veli deka se otka`al od materijalnite bogatstva, pa i od semejstvoto, za celosno da se oddade na Boga. Ne smeeme da gi zaboravime ni parohiskite sve{tenici na Petar, me|u koi predni~at negovi rodnini. Gospodata ne mo`at da se zadovolat so platata {to ja dobivaat od op{tinite, spored dr`avnite standardi za rabotno vreme od 38 ~asa nedelno, iako vo hramovite sedat od 5 do 10 ~asa nedelno, za sekoja registrirana ven~avka dopolnitelno im napla}aat na vernicite po 150 dolari (bez ovlastuvawe od op{tinata), a zgora na toa, privatno sobiraat i pari~ni "podaroci" direktno od vernicite, ne samo vo crkvata, tuku i pri pogrebite i doma{nite poseti. Spored ovie razgaleni gospoda, vakvite uslovi bile kako za argati, pa baraat da bidat plateni prekuvremeno za de`urstvo vo crkvata po 30 ~asa nedelno ({to e pod redovnoto rabotno vreme za koe se ve}e plateni), a i op{tinata da im pla}a kirija i privatnite telefonski smetki. Znaej}i gi gorenavedenite fakti, sekoj normalen ~ovek bi se zapra{al: Kolkava doza na bezobyirnost, hipokrizija i drskost li e potrebna za da mo`at nekoi novokomponirani "pa{i", "agi" i "begovi", pretstavuvaj}i se kako apostolski naslednici i sve{tenoslu`iteli, da gi klevetat dobrovolnite crkovno-narodni aktivisti za profiterstvo i "zarobuvawe na duhovnoto vo funkcija na materijalnoto", zaradi toa {to im go zagrozuvaat rasko{noto `iveewe na crkovna smetka? Za vakviot apsurd, po~inatiot protojerej-stavrofor g. Ilija Kaninski }e re~e{e: ''Nema da re~am: - Eloi, Eloi, lama savahtani (BO@E, BO@E, ZO[TO SI ME OSTAVIL)?!, za{to znam komu n# ostavi. No, }e zapra{am: Gospode, dali }e im prosti{, koga znaat {to pravat so duhot i ~esta na ovoj biblinarodec? ''27. Te{ko vam, kni`nici i fariesei, licemeri, za{to ja ~istite ~a{ata i ~inijata odnadvor, dodeka vnatre tie se polni so grabe` i nepravda. 28. Slepi fariseju, o~isti ja ~a{ata i ~inijata najnapred vnatre, za da bidat ~isti i odnadvor'' (Isus im propoveda na narodot i na u~enicite Svoi, Sveto evangelie spored Mateja 23). Navodniot povod za prikaznata na Projkovski be{e konstituiraweto na MPC za Avstralija. Bidej}i toj tvrdi deka ova pretstavuva ru{ewe na ustrojstvoto na MPC, mora da posvetime vnimanie i na primerot {to ni go postavuvaat "velikodostojnicite" za toa kako se {titi crkovnoto ustrojstvo. Projkovski o~igledno pome{al "babi i `abi" koga se obiduva da se prika`e kako za{titnik na ustrojstvoto na MPC, a zboruva vo odbrana na nekakva si "Makedonska pravoslavna eparhija za Avstralija i Nov Zeland" (MPEANZ). Kako prvo, "MPEANZ" ne e edna od desette eparhii koi MPC gi opfa}a spored ~len 7 od Ustavot. Istovremeno, takanare~enata "MPEANZ" ne gi priznava pravoslavnite op{tini, koi svoevremeno bea ~lenki na Makedonskata pravoslavna eparhija za Avstralija, koja e opfatena so to~kata 9 od ~len 7 na Ustavot na MPC, a koja pove}e ne funkcionira, blagodarenie tokmu na Petar, kako pretsedatel na "MPEANZ". PITOMECOT NA VLADIKATA PETAR Granicite na "MPEANZ" ne se utvrdeni od arhiepiskopskiot Crkovno-naroden sobor na MPC, kako {to predviduva ~len 10 od Ustavot. Statutot spored koj "MPEANZ" navodno se upravuva i pokrenuva sudski postapki isto taka ne e odobren od arhiepiskopskiot Crkovno-naroden sobor na MPC, kako {to e predvideno spored ~len 190 od Ustavot. Pravilnicite koi "MPEANZ" se obiduva da im gi nametne na op{tinite ne se predlo`eni od "crkovnite odbori na generalnite sobranija na crkovnite op{tini" i odobreni od ACNS, kako {to predviduva ~len 193 od Ustavot na MPC. Imaj}i gi ovie fakti predvid, se zaklu~uva deka tokmu u~esnicite vo t.n. "MPEANZ" se raskolnici i otpadnici od MPC, pa zatoa nemaat nikakvo moralno pravo da obvinuvaat nekoj drug za naru{uvawe na crkovnoto ustrojstvo. Toa {to, spored tvrdewata na Petar, Statutot i pravilnicite na "MPEANZ" navodno bile odobreni od SAS na MPC ne zna~i ni{to osven deka celiot Sinod sou~estvuva vo prekr{uvaweto na Ustavot i ru{eweto na ustrojstvoto na MPC, uzurpiraj}i gi ingerenciite na arhiepiskopskiot Crkovno-naroden sobor, kako najvisok zakonodaven organ na MPC. Vakvo ne{to voop{to ne treba da n# za~uduva, zatoa {to samiot Petar, otkako uvide deka go zagubi neodamne{niot izbor na poglavar na MPC, so svojot pitomec, vladikata Jovan, ja proglasi za neustavna izbornata procedura vo koja samiot u~estvuva{e. So toa, za naru{uvawe na Ustavot gi obvini i ~lenovite na Sinodot i Soborot. Ova za Petar ne be{e ne{to novo. Toj svoevremeno za protivkanonski go proglasi i izborot na g.g. Gavril. Faktot {to ne prodol`i do kraj da bara "za{tita" na Ustavot od takvite navodni prekr{oci e ukaz deka: 1. Vo Makedonija ne postojat mehanizmi za objektivna za{tita na Ustavot i ustrojstvoto na MPC; i/ili 2. ^lenovite na SAS si imaat nekoj vnatre{en dogovor za toa kako sekoj od niv, po potreba, }e mo`e slobodno da go prekr{uva Ustavot, a zaedno }e go za{tituvaat samo koga nivnite li~ni pozicii i interesi se vo opasnost; i/ili 3. Petar e sekoga{ podgotven da isfrla neosnovani obvinenija za ru{ewe na Ustavot na MPC, zaradi svoite li~ni interesi i ambicii. Ako se znae deka, spored Ustavot na MPC, "MPEANZ" e neligitimna, odnosno ne e legalen del na MPC, vedna{ pa|aat vo voda ozboruvawata povtoreni od Projkovski deka vo MPC za Avstralija slu`at "ras~ineti" sve{tenici. Na{ite sve{tenici se rakopolo`eni od legitimni makedonski pravoslavni arhijerei, a site re{enija za nivno navodno "ras~inuvawe" se doneseni od nelegitimniot "Eparhiski sud" na nelegitimnata "MPEANZ". Kako e mo`no legitimno re{enie da donese nekakov si "Eparhiski Crkoven Sud" koj samiot nema nikakov legitimitet? A da ne zboruvame za faktot deka takanare~enite "sudski" re{enija se donesuvani ekspresno, bez fakti~ka osnova i bez obvinetiot da bide povikan da u~estvuva vo postapkata ili da dobie pravo na `alba. Od druga strana, MPC za Avstralija e priznata kako oficijalna verska institucija od nadle`nite organi na Avstralija, koi, me|u drugoto, zakonski gi uva`uvaat site ven~avki izvr{eni od strana na na{ite sve{tenici. (Prodol`uva) Prose~nite plati vo Avstralija se dvi`at od dvaeset do trieset ijladi dolari godi{no, a so takvite plati `iveat celi semejstva. Od druga strana, spored buxetot na t.n. "Makedonska pravoslavna eparhija za Avstralija i Nov Zeland" za 1997 godina, predviden e kombiniran li~en dohod od 162 iljadi dolari godi{no za arhijerejot, arhijerejskiot zamenik i eparhiskiot blagajnik. Ova zna~i godi{en li~en dohod (profit) povisok od prose~niot za najmalku dvapati, koj verojatno }e ostane samo za {tednite kni{ki i drugi luksuzi, ako se zemat predvid dopolnitelnite 60 iljadi dolari godi{no za "patni i dnevni tro{oci", 6.000 godi{no za "telefonski tro{oci" (koi ne se evidentiraat za da se pravi razlika me|u slu`beni i privatni povici), 2.000 dolari za "kancelariski materijali", 5.000 dolari godi{no za "odr`uvawe na ku}ata i gotva~", 1.500 dolari za "osiguruvawe na imot", 2.000 dolari za "struja, voda, gas", kako i celosnoto raspolagawe so "eparhiskite" ku}i. |
|