Na 12 juli vo Vinica

ODBELE@ANA 2356 GODI[NINATA OD RA\AWETO NA ALEKSANDAR MAKEDONSKI

Podgotvila: Marina STAMENKOVA

  • Bog sakal da bideme od Makedonija! Bog sakal da bideme Makedonci! Bog sakal da bideme lulka na civilizacijata, centar na svetskata pismenost, slovo na kulturata, prestolnina na golemata Imperija Makedonija od Beloto more do Indija, lulka na hristijanstvoto, majka na pravoslavieto, tatkovina na svetite bra}a Kiril i Metodij Solunski
  • Da mu pora~ame sekomu: da ne si poigruva so imeto na makedonskata dr`ava, da ne si poigruva so imeto na Makedonskata pravoslavna crkva i svetiteli, da ne si poigruva so makedonskite simboli i svetii - makedonskiot lav i makedonskoto sonce!

Na 12 juli godinava vo Vinica vo organizacija na "Makteon" od Vinica i Svetskiot makedonski kongres be{e odbele`ana 2356 godi{ninata od ra|aweto na Aleksandar Makedonski. Programata be{e realizirana na novoizgradeniot plo{tad "Angel Vini~ki" vo prisustvo na okolu 2.500 vini~ani i gosti od cela Makedonija. Be{e organizirano sve~eno defile so rekviziti na makedonskata tradicija niz centarot na gradot, so zurli i tapani, so u~estvo na kulturno-umetni~ki dru{tva od Makedonija.

TRAGI VO ISTORIJATA

Programata ja otvori Simeon Ivanov - Kango, a u~esnicite na ovaa tradicionalna manifestacija gi pozdravi pokrovitelot na programata, gradona~alnikot na op{tina Vinica, g. Goran Angelov, koj im se zablagodari na site prisutni i gi pokani da u~estvuvaat na sve~enoto otvorawe na plo{tadot kade so dve fontani e aplicirano ogromno makedonsko {esnaesetzra~no sonce. Prisutnite gi pozdravi i pretsedatelot na Svetskiot makedonski kongres, gospodinot Todor Petrov.

Na 22 juli 356 godina pred Hristos, vo makedonskiot dreven grad Postol, vo makedonskata prestolnina, se rodi velikiot makedonski imperator, Aleksandar Makedonski, sin na Filip Vtori Makedonski i na Olimpija, u~enik na Aristotel, re~e Petrov. So negovite 33 godini `ivot, ostavi dlaboki tragi vo istorijata na ~ovekovata civilizacija. Umre na 10 sproti 11 juni 323 godina pred Hristos, vo Vavilon. So svoite pohodi, na koi negovata vojska za osum i pol godini pomina 18.000 kilometri, sozdade Imperija kakva {to ne postoela, vo prostranstvo, nitu pred nego, nitu po nego, do den dene{en.

Vo prodol`enieto na svojot govor Petrov istakna:

- Bog sakal da bideme od Makedonija! Bog sakal da bideme Makedonci! Bog sakal da bideme lulka na civilizacijata, centar na svetskata pismenost, slovo na kulturata, prestolnina na golemata Imperija Makedonija od Beloto more do Indija, lulka na hristijanstvoto, majka na pravoslavieto, tatkovina na svetite bra}a Kiril i Metodij Solunski, sedi{te na drevniot Ohrid so slavnata Ohridska arhiepiskopija i Patrijar{ija ~ija{to dijaceza bila na Jug do Olimp, na Istok do Crnoto More, na Sever do Dunav, a na Zapad do Severna Italija, sedi{te na Prviot svetiklimentov univerzitet vo Evropa. Vo kolektivnata memorija na genetskiot kod na ~ovekovata civilizacija e zapi{ana Makedonija kako prapo~etok i sudbina na ~ovekot i planetata zemja. I, nie denes, ~ekorej}i po ovoj plo{tad i negovite mozaici vo Vinica, kako vernici, kako poklonici na verbata vo sonceto, vo svetlinata, vo Bogot na Sonceto, ritualno gi prozivame duhovite na makedonskite carevi i kralevi, za da ja blagoslovat, oblagorodat i voskresnat Makedonija!

LAVOT I SONCETO

Ve~na mu slava na Aleksandar Makedonski, ~ij duh n# sobra denes ovde vo Vinica - vo makedonskiot Makteon, voskresnuvaj}i gi site umreni, ubieni i upokoeni za Makedonija od najstarata, postarata, starata, novata, ponovata i najnovata istorija na Makedonija i Makedoncite, dodade gospodinot Petrov. Site tie lebdat nad nas, no gi nema fizi~ki denes i sega me|u nas. A, dlaboko sum ubeden deka site tie n# kura`at da si podademe raka i kako matica da gi pregrneme site okolu nas, zatoa {to se od na{iot rod i porod, se od Makedonija, makar {to toa okolu nas denes se vika Albanija, Srbija, Bugarija, Grcija. I taka pomireni i obedineti, makar {to ima tuka i tamu, so nostalgija kon starite vrhovni centrali: i kon Belgrad, i kon Sofija, i kon Atina, i kon Tirana, da pora~ame: Makedonija e dr`ava i ni{to nema da bide isto utre, kako {to bilo v~era! Da mu pora~ame sekomu: da ne si poigruva so imeto na makedonskata dr`ava, da ne si poigruva so imeto na Makedonskata pravoslavna crkva i svetiteli, da ne si poigruva so makedonskite simboli i svetii - makedonskiot lav i makedonskoto sonce!

Pokraj ova, }e bidat odr`ani i drugi manifestacii. Vtoroto generalno sobranie na Svetskiot makedonski mladinski kongres }e se odr`i na 22 i 23 juli vo Sovetot na op{tinata Ohrid, Mileniumskiot svetski makedonski sobor }e se odr`i na vtori avgust vo manastirot "Uspenie na Presveta Bogorodica" vo bitolskoto selo Trnovo, a mileniumskoto Desetto jubilejno Generalno sobranie na Svetskiot makedonski kongres }e se odr`i na petti avgust vo Hotel "Aleksandar Palas" vo Skopje. Panihidata za site zaginati, ubieni i upokoeni za Makedonija }e se odr`i na {esti avgust vo Soborniot hram "Sveti Kliment Ohridski" vo Skopje koga }e bide poseten grobot na Goce Del~ev vo crkvata "Sveti Spas".