Vo skopskoto selo Ku~kovo

NAPU[TENI OGNI[TA

Pi{uva: Rozita ZAKEVA

  • Selskoto u~ili{no yvono odamna vo Ku~kovo ne go ozna~uva po~etokot na ~asot. Niz negovite u~ili{ni dvorovi ne igraat deca
  • Na \ur|ovden site odat na manastirot "Sveti \or|ija". Ovoj kraj e poznat po crkvite i manastirite koi ovde gi ima mnogu. Manastirot datira od XIV vek, no sepak mnogu od tradiciite gi ima zadr`ano

Vo neposredna blizina na gradot Skopje, smesteno me|u planinski padini koi poleka se spu{taat nadolu kon gradot, se nao|a Ku~kovo. Go posetivme za da vidime kako ovde{nite `iteli i posetiteli go slavat \ur|ovden.

VREMETO MINATO

Minuvaj}i pokraj Novo Selo i Volkovo patot po~na da se iska~uva nagore. Zad nas ostanuva{e gradot, a pred nas se izdigaa planini i u{te edno zapu{teno makedonsko selo - Ku~kovo. Ovde se ostanati samo postari `iteli koi ne sakaat da go napu{tat seloto, a ima i takvi koi posle trieset godini se vratile za da ja pro`iveet svojata starost vo rodnoto ogni{te. Pri vlezot vo seloto samo nekolku stari `iteli na Ku~kovo sedea kraj ~e{mata i rasprika`ni si govorea za mnogu izminati denovi. Nivnoto srde~no dobredojde se sostoe{e od nekolku nasmevki i `elbata da porazgovaraat so nekogo za s# i se{to, samo denot da zamine, da stane pokratok. Seloto ima mnogu stari ku}i so visoki ~ardaci, napraveni od kamen, tuli od kal, plevni od slama. Bidej}i vo okolinata ima zemja-crvenica ovde{nite `iteli, koi porano gi imalo mnogu, ja sobirale crvenicata ja gazele, pritoa stavaj}i voda s# dodeka ne stanela kako glina. Od nea potoa se pravela crepna na koja se staval lebot, a potoa pod vr{nik se pe~el. Vaka se `iveelo nekoga{, no vremeto go napravilo svoeto, pa mnogu semejstva se simnale dolu vo gradot. Selskoto u~ili{no yvono odamna vo Ku~kovo ne go ozna~uva po~etokot na ~asot. Niz negovite u~ili{ni dvorovi ne igraat deca. Ovde vo 1935 godina, se otvorilo u~ili{te na makedonski jazik. Poslednive 15 godini xagorot na decata ne se slu{a, zatoa {to od site `iteli ostanaa samo starci.

\UR\OVDEN VO KU^KOVO

Na \ur|ovden site odat na manastirot "Sveti \or|ija". Ovoj kraj e poznat po crkvite i manastirite, koi gi ima mnogu. Manastirot datira od XIV vek, no sepak mnogu od tradiciite gi ima zadr`ano. Vo poslednite deset godini se raboti na negovo restavrirawe, dograduvawe i ureduvawe. Vo dvorot na manastirot ima{e mnogu narod, a vnatre popovite "dr`ea zakon". Otkako zavr{i liturgijata, mnogu `eni za zdravje na svoite semejstva, so poga~i se naredija vo krug, pritoa popot ka`uvaj}i molitva gi kr{e{e poga~ite za zdravje i beri}et na doma{nite. Potoa vo manastirskite konaci se dele{e ru~ek, a planinite pi{tea od zurli i tapani, zvukot se razleva{e daleku odovde. Vistinski praznik za o~ite i u{ite. Pro{etkata niz planinata, vo koja zvukot na pticite go razbiva{e samo zurlata i tapanot, ja naru{uva{e harmonijata na prirodata.

Na zaminuvawe dve babi n# ispratija, vo niv ostanaa mnogu nedore~eni ne{ta. Zad nas ostanaa ku}i obrasnati vo treva, razru{eni plevni, ambari, ~ardaci, napu{teni ogni{ta, raseleni generacii, zad nas ostana samotijata na ovde{nite `iteli.