|
Napliv na stranski imiwa na makedonskite firmi
STRANSKOTO IME, USLOV ZA ZGOLEMEN PROFIT?!
Pi{uva: @aklina MITEVSKA
- Spored Zakon za trgovski dru{tva, imeto na firmata treba vo
Trgovskiot registar da bide zapi{ano na makedonski jazik, a prevodot
mo`e da glasi na drugi jazici i na drugi pisma, no sodr`inata mora da
bide ista
G radot Skopje, poleka
no sigurno po~nuva da nalikuva na svetski grad. Toa sekako deka e za
pozdravuvawe, no dali e za pozdravuvawe upotrebata na stranskite imiwa na
makedonskite firmi. Odgovorot na ova pra{awe sekako deka bi bil negativen.
Pove}eto }e re~at deka nie si imame svoj jazik i svoe pismo, no koga e vo
pra{awe profitot i privlekuvaweto na posetitelite, pogolema e koristta
koga se upotrebuva stransko ime.
KIRILICATA OFICIJALNO PISMO
Pa taka, ako pro{etate vo pove}eto trgovski centri vo glavniot grad na
na{ata dr`ava, sigurno deka }e gi sretnete slednite imiwa: FASHION,
SPA, PARIZ itn. ^itaj}i gi
niv, dobivame vpe~atok deka `iveeme vo nekoj od svetskite gradovi. Ona {to
posebno zagri`uva e toa {to vo `elbata da se privle~e vnimanie, se
preteruva so upotrebata na latinicata i na angliskiot jazik, pa
generaciite {to doa|aat nema da imaat potreba da go u~at makedonskiot. Za
pozdravuvawe se i pove}eto kampawi "Da kupuvame makedonski
proizvodi", "Da sozdavame makedonski proizvodi", potoa
kampawata "Govorete makedonski" itn. No, na nikogo, barem do
sega ne mu tekna da napravi kampawa za makedonski imiwa na makedonskite
firmi. Po s# izgleda deka na{ite "gazdi" na ovoj na~in sakaat da
go prikrijat lo{iot kvalitet na nivnite proizvodi i da go zgolemat
profitot. Od zgolemenata upotreba na latinicata, se dobiva vpe~atok deka
nie si ja potcenuvame kirilicata, iako taa kaj nas e proglasena za
oficijalno pismo. Zna~i li ova deka vo idnina generaciite {to doa|aat }e
u~at da pi{uvaat samo na latinica? Za vakvo ne{to vinovni se samite
gra|ani, zatoa {to niv pove}e im odgovara da vlezat vo nekoe kafule ili
butik so stransko ime, a da ne vodat smetka za kvalitetot. Zna~i toj ne e
va`en, va`no e stranskoto ime na objektot i po mo`nost toa da bide
napi{ano na angliski jazik.
Ministerstvoto za trgovija vovede Zakon za trgovski dru{tva, spored koj
imeto na dru{tvoto treba da bide napi{ano na makedonski jazik i na
kirilica, a prevodot mo`e da glasi na drugi jazici i na drugi pisma, no
sodr`inata mora da bide ista.
SPORED ZAKONOT ZA TRGOVSKI DRU[TVA
Za toa kolku se po~ituva ovoj Zakon i kakvi podatoci mo`e da sodr`i
imeto na trgovskoto dru{tvo, se obrativme do Republi~kiot pazaren
inspektorat, t.e. do glavniot pazaren inspektor, Pan~e Jordanovski.
Firmata sodr`i oznaka koja upatuva na predmetot na raboteweto na
dru{tvoto i formata. Firmata go sodr`i sedi{teto na dru{tvoto. Taa mo`e da
sodr`i dodatoci (crte`i, sliki i drugo), koi slu`at za poblisko
obele`uvawe na dru{tvoto, osven onie koi sozdavaat ili mo`at da sozdadat
izmama vo pogled na vidot ili obemot na rabotewe ili da navedat na zamena
so firmata ili znakot za razlikuvawe na drugi dru{tva, odnosno lica, ili
ako vodat kon povreda na pravata na drugi dru{tva, odnosno lica. Firmata
mo`e da se upotrebuva i kako stokoven `ig, osven ako so zakon ne e poinaku
odredeno. Izrazite, koi ozna~uvaat ime na istoriski lica i mesta,
nacionalnost, dr`ava i nejzinite kratenki, op{tini vo RM ili gradot Skopje
mo`e da se stavat kako dodatoci vo firmata, samo ako e dadeno odobruvawe
od Ministerstvoto za pravda. Na stranski dr`avjani im e zabraneto vo
firmata da ja vnesuvaat oznakata Makedonija i zborovite {to se izvedeni od
nea. Ako trgovskoto dru{tvo glasi i na drugi jazici i na drugi pisma vo
Trgovskiot registar se zapi{uva na site jazici i drugite pisma. Spored
~len 453, firmata mora pokraj oznakata so koja{to poblisku se obele`uva
imeto i formata na trgovskoto dru{tvo da sodr`i i oznaka na predmetot na
raboteweto na dru{tvoto.
^lenot 454 veli deka dru{tvoto vo svoeto rabotewe mora da go upotrebuva
imeto koe e zapi{ano vo Registarot. Pritoa mo`e da koristi i skrateni
oznaki za trgovskoto dru{tvo, koi mora da bidat zapi{ani vo Registarot.
Jordanovski veli deka za onie koi ne gi po~ituvaat propisite soglasno so
~len 707 od Zakonot se kaznuvaat so pari~na kazna od 80 do 230 plati.
Kaznite se odnesuvaat na onie, koi{to ne go upotrebuvaat imeto kako {to e
zapi{ano vo Trgovskiot registar, ne ja prijavile promenata na sedi{teto vo
sudot, vo ~ij trgovski registar bilo zapi{ano. Pokraj pari~nata kazna za
stopanski prestap mo`e da se odzeme i ostvarenata imotna korist od
vr{eweto na neregistriranite dejnosti. Vo ramkite na Republi~kiot pazaren
inspektorat postoi posebna ekipa koja vr{i nadzor vo vrska so pravilnoto
istaknuvawe na firmite. Istata podnesuva prekr{o~ni prijavi protiv onie
koi{to ne gi po~ituvaat pravilata, a ima i presudi doneseni od strana na
nadle`niot sud. Zasega provereni se 500 firmi, po~nuvaj}i od op{tinata
Kisela Voda do op{tinata Centar.
Zna~i, Pazarnata inspekcija kako taka funkcionira, a dali kaznite }e gi
pogodat prekr{itelite na pravilata od Zakonot za trgovski dru{tva, ili }e
prodol`at i ponatamu da rabotat po staro ne zname?
|