Nova kniga od "Matica makedonska", Skopje

MAKEDONSKATA EMIGRACIJA OD EGEJSKIOT DEL NA MAKEDONIJA VO UNGARIJA

Pi{uva: D-r Katerina TODOROSKA

  • Razrabotuvaj}i go problemot na raseluvawe na progonetite deca niz gradovite i centrite niz Ungarija, Lazar Minkov, dava presek na `ivotot vo petnaeset centri. Aktivnosta na Makedoncite vo Ungarija avtorot ja razgleduva preku nivnoto implementirawe vo op{testveniot `ivot, no poseben akcent stava na formiraweto na organizacijata "Ilinden", kako i pri~inite za nejzino rasformirawe.

Neodamna, vo izdanie na "Matica makedonska", izleze knigata na Lazar Minkov "Makedonskata emigracija od egejskiot del na Makedonija vo Ungarija" koja e posvetena "na site onie koi zaginale i ne bile pomiluvani vo viorot na Gra|anskata vojna vo Grcija", a vo znak na "blagodarnost i ve~na po~it kon Ungarija i ungarskiot narod".

Avtorot, vo predgovorot, napomnuva deka 1999 god. se odbele`uva eden neslaven jubilej t.e. "pedesetgodi{nina od progonstvoto na decata Makedonci vo tekot na Gra|anskata vojna vo Grcija (1946-1949) i od egzodusot na mirnoto makedonsko naselenie od rodnata grutka i svoite domovi. Golem broj od progonetite deca na{le prifatili{te i gostoprimstvo i vo Republika Ungarija.

Obiduvaj}i se da bide dosleden na postavenata zada~a za razrabotuvawe na sostojbite po egzodusot i prifa}aweto na decata vo Ungarija, avtorot pi{uva za emigrantskite pribe`i{ta nadvor od granicite na Grcija - Bulkes i Katlanovska bawa, kako i za organiziranoto sobirawe na decata od oslobodenite teritorii na Grcija. Potoa se pi{uva za sostojbata vo bolnicite "Lipotmezo" i "Bajor", kako i ispra}aweto na saniranite pacienti vo mestoto Putnok na severo-istok od Budape{t.

Za `ivotot i anga`iranosta na decata vo Ungarija se informirame, pokraj drugoto, i preku rabotata na Vtoriot detski festival na demokratskata mladina vo Budape{t, potoa Vtoriot kongres na svetskata progresivna mladina i studenti vo Budape{t, kako i preku anga`iraweto vo dr`avnite kombinati i zemjodelski proizvodni zadrugi Babolna, Mezohe|e{ i Hortoba|. Osobeno vnimanie avtorot posvetuva na smestuvaweto na progonetite deca i nivnoto obrazovanie. Pri toa, se}avaj}i se na sopstvenoto iskustvo, govori za detskite domovi vo Ungarija i za kolegiumite vo Budape{t. Nakuso se govori za `ivotot vo kolegiumite "Kilijan \er|" (J. Joanidis), "Tan~i~ Mihaj" (Lazo Trpovski), "Ilektra", "Mirka", kolegiumot na ulica Uqoi (N. Zaharijadis), kolegiumot na ulica Bokreta br. 3. Svoe viduvawe, avtorot prezentira i za rabotata na srednoto medicinsko u~ili{te koe se nao|alo na ulica Vaci, na letnite pedago{ki kursevi vo Ungarija, na ulogata na "Majkite" - neguvatelki, na EVOP t.e Komitetot za pomo{ na deteto itn.

Razrabotuvaj}i go problemot na raseluvawe na progonetite deca niz gradovite i centrite niz Ungarija, Lazar Minkov, dava presek na `ivotot vo petnaeset centri. Aktivnosta na Makedoncite vo Ungarija avtorot ja razgleduva preku nivnoto implementirawe vo op{testveniot `ivot, no poseben akcent stava na formiraweto na organizacijata "Ilinden", kako i pri~inite za nejzino rasformirawe.

"Narodnoto vostanie vo Ungarija vo 1956 god. i odnosot na politi~kite emigranti kon nego" e posledniot del koj go obrabotuva avtorot vo osnovniot tekst.

Standardnite sodr`ini od sekoja monografija, kako rezime, pregled na koristena literatura, koristeni kratenki i prilozi zastapeni se i vo ovaa kniga. Poseben efekt za ~itatelot pretstavuvaat brojnite fotografii prezentirani na soodvetno mesto vo tekstot, a za u~esnicite vo obrabotuvanite nastani sekako se dragocen spomen i dopolnuvawe na sopstvenite svedo{tva.

Poradi bogatstvoto na fakti ovoj trud ne pretstavuva samo suvoparno svedo{tvo za edno vreme tuku dokumentiran spomenik za stradaweto na makedonskite deca po egzodusot od Grcija vo 1949 god.