Grbovite kako simbol za pripadnost (1)

HERALDIKA - NAUKA ZA GRBOVITE

Podgotvil: Koce STOJMENOV

  • Za tatko i osnova~ na heraldikata kako nauka se smeta Claude-Francois Menestrier preku svojot traktat „Origine des amoiries” objaven vo 1650 godina
  • Amblemite kako simbol, za{titen znak gi imalo i vo antikata, Aleksandar Makedonski imal morski kow, a golem del od vojskata na Filip i Aleksandar Makedonki go nosele {esnaesetkrakoto sonce so dijadema vo krugot

Grbot, kako obele`je na poedinec, vlastelin, vladetel, dr`ava itn., se pojavuva vo sredniot vek, vo vremeto na krstonosnite vojni, posebno vo vremeto na vladeeweto na Fridrih I Barbarosa (1152-1190). Toj vo 1150-1160 godina, vovel turniri na koi se natprevaruvale blagorodnicite vo voeni ve{tini. Bidej}i teloto bilo pokrieno so oklop, a so toa i liceto bilo pokrieno so `elezni {lemovi, ne mo`ele da se prepoznavaat koj e koj natprevaruva~, vovele amblemi, obele`je za sekoj natprevaruva~ koj se nao|al na {titot na natprevaruva~ite. Poradi toa podocna, vo formiraweto na grbovite, amblemot se vcrtuval na ramka, osnova, vo forma na {tit vo zavisnost od nositelot na oznakata. Naukata {to se zanimava so prou~uvawe na nastanuvaweto i istoriskiot razvoj na grbot voop{to ili na oddelni grbovi, da dade utvrdeni pravila spored koi treba da se sostavuva, a potoa i likovno da se izrazbotuvaat grbovite i da istra`uva na kogo mu pripa|a oddelen grb se vika heraldika, a imeto go dobila od germanskiot zbor herold, {to zna~i glasnik.

Grbot e specifi~na figura ili simboli~no oblikuvawe, beleg, amblem t. e. nasleden, nepromenet, postojan znak, sostaven spored pravilata na heraldikata, koj slu`i za razlikuvawe na oddelno lice, rod, op{testvo, institucija, grad, oblast, narod, dr`ava, korporacija, politika, stopanska ili crkovna organizacija.

Najstar trud od oblasta na heraldikata e kratkiot napis „Clipeurs Theutomicorum” od germanecot Konrad fon Mure, objavena vo 1240 godina. No, prv vistinski heraldi~ki trud napi{al Bartolo de Sassoferrato, italijanski pravnik koj okolu 1350 godina go objavil deloto „Deinsigniliis et armis”. Sepak, za tatko i osnova~ na heraldikata kako nauka se smeta Claude-Francois Menestrier preku svojot traktat „Origine des amoiries”, objaven vo 1650 godina.

Amblemite kako simbol, za{titen znak, amajlija ili ne{to drugo se koristele u{te za vreme na antikata, no ne se koristelo taka {to toa bilo vospostaveno vo docniot sreden vek. Atina za svoj simbol go imala buvot, Ahil na {lemot nosel amlem na lav, na {titovite na Trojancite i Mizijcite imalo zmija, Korin imal krilest lav, Aleksandar Makedonski imal morski kow, a golem del od vojskata na Filip i Aleksandar Makedonski go nosele {esnaesetkrakoto sonce so dijadema vo krugot.

Grbot se sostoi od pove}e delovi, no osnovni i glavni se {titot, bojata i amblemot ili figurata. Pokraj ova grbot ima: {lem ili kaciga, ~elenka ili nad{lemica, kruna, lenta, nametka, deviza, mantija, {titodr`a~ itn.

[titot e zadol`itelen del na grbot i vo upotreba go ima vo pove}e formi: najstara forma e triagolnata, a potoa se upotrebuvale triagolna ili varija{ka (formata se opredeluvala spored toa koj gi nosel {titovite), trkalezna ili italijanska, kvadratna ili {panska, ~etiriagolna ili francuska, otse~ena ili germanska itn.

Amblemot ili figurata treba da bide jasen i razbirliv za sekoj, za vitezite, vladetelite, narodot itn. Vo zavisnost od postavenosta i upotebata na figurite, vo grbot postojat heraldi~ki i neheraldi~ki figuri.

1) „Glava na {titot” e narekuvana onaa figura koga gorniot del od {titot e bojadisuvan so posebna boja i toa vo 2/7 po dol`inata na {titot.

2) „Podno`je na {titot” e narekuvano ona mesto vo dolniot del na {titot koe 2/7 e bojadisuvano so posebna boja.

3) „Stolb” e narekuvana onaa figura {to so druga boja vertikalno e bojadisuvana i toa 1/3 od sredinata na {titot.

4) „Pojas” e narekuvana onaa figura koja{to so druga boja horizontalno e bojadisuvana i toa 1/3 od sredinata na {titot.

5) „Prevez” bila figura {to go delela {titot po dijagonala, a 1/3 od {titot e bojadisuvana so druga boja. Prevezot mo`el da bide lev i desen.

6) [esta i posledna heraldi~ka figura bila „stropilo” - koga dva preveza }e se sretnat na {titot taka {to nivniot vrv da dojde do podno`jeto na 1/3 od gornata povr{ina na {titot.

Neheraldi~ki figuri ili amblemi se pretstavuvaweto najrazli~ni `ivotni vo sekakvi dvi`ewa, naj~esto se koristat lavot, orelot, sokolot itn., figuri od fantazijata, dvoglav orel, lav so dve opa{ki, |avol, zmej, krilest kow itn. Od rastenijata naj~est amblem bil krinot, a se koristat i odredeni `itni, industriski i gradinarski rastenija.

Vo izrabotka na grbovi se koristat pove}e boi, koi se podeleni vo dve grupi: metalni i vistinski. Vo metalnite boi spa|aat `oltata, koja u{te se smeta za zlatna i belata, koja se smeta za srebrena. Vo vistinskite boi spa|aat crvenata, crnata, sinata i zelenata. Vo izrabotka na grbovite se koristi i purpurnata boja, koja ponekoga{ se koristi kako metalna, a ponekoga{ kako vistinska.

(Prodol`uva)