FORUM

SEDEWE NA DVE STOLICI

Daniel Melvil

Sedeweto na dve stolici vo privatniot `ivot, kako i vo politikata, mo`e da bide opasna rabota i da zavr{i so pa|awe, koga stolicite }e se izmestat. Po dobivaweto na nezavisnost, nadvore{nata politika na Makedonija, zaradi nemawe dovolno novi lu|e, novi analizi, vo golem del se poka`a inspirirana od onaa na pokojnata Jugoslavija, {to kako takva prodol`i po izvesna inercija. Trebalo da se bide prijatel so site, {to kako teorija sekako e ubavo, "romanti~no", ama za `al, vo svetot takov kakov {to e, toa e utopija. So takvi hipotezi se doa|a do istoriski moment vo koj, site so koi se razmenuvale prijatelski nasmevki i zdravici, se svrtuvaat protiv "neutralniot" , "nevrzaniot", a za toa jugoslovenskata paradigma e mnogu pou~na. Jugoslavija se obiduva{e vo svojata nadvore{na politika da sedi ne samo na dve, tuku i na pove}e stolici: na isto~nata, na zapadnata, na onaa od "nevrzanite" dr`avi, no vo golem del, vsu{nost sede{e na isto~nata, na ruskata, a Zapad "se prave{e na tri i pol", dele{e besplatni prijatelski izjavi i po nekoj dolar i go podgotvuva{e "posletitizmot", ~ij rezultat be{e neizbe`noto, logi~no raspa|awe na Jugoslavija.

Koga se zboruva za neutralnost, ~estopati se uka`uva na primerot od [vajcarija, no primerot ne e dobar, oti taa dr`ava ne e vsu{nost neutralna i pokraj takvata fasada. @enevskiot profesor, poznat po nekolku svoi knigi @an Cigler, vo edna od niv pi{uva deka taa dr`ava bila edna od najva`nite alki na Atlantskiot pakt vo frontalnata linija vo odnos na Istok, so svojata mo`nost, da mobilizira vo slu~aj na vojna, armija od milion i pol lu|e, {to e golem broj za zemja so okolu pet milioni `iteli. Ako [vajcarija se vrze{e za Istok, a ne za Zapad, sigurno e deka namesto sega da ima najvisok `ivoten standard na svetov, }e se nao|a{e vo crna mizerija. Za `al, na Istok vo golem del se frazite, a na Zapad e lebot.

Deneska, kako v~era i zav~era, deklaraciite gi zabele`uvaat vo tefterite i toa mo`e nekoga{ da se materijalizira preku mnogu neprijatni iznenaduvawa za Makedoncite. Takvi nedorazmisleni postapki se imaat slu~uvano i vo minatoto, koga na primer vo razgorot na vojnata protiv osmanliskite feudalni gospodari zapadni diplomati, angliski, avstriski ili drugi, im predlagaa pomo{ na makedonskite revolucioneri, ama pod uslov da se oddale~at od nivnite proruski idei, a ovie, sosema neinteligentno, pa i samoubistveno, se dr`ea za svoeto "rusofilstvo" i "slavjanstvo", kako pijaniot za ogradata. E pa, {tom si sakate so Rusija, ostanete si so nea! Si rekoa nekoi zapadni diplomatii i nadvore{ni politiki, i me|u rezultatite e i ovoj: Koga Lenin so svoite privrzanici gi otvorija tajnite arhivi na ruskiot carski re`im, otkrija i eden ~ek na ogromna suma od pet milioni zlatni rubqi, potpi{an od bugarskiot car Ferdinand, so koj Nikolaj Vtori go platil podgotvuvawato na Balkanskata vojna od 1912-1913 godina i podelbata na Makedonija.

Deneska, se slu~uva makedonski nevladini organizacii da upatat, me|u drugite, do ruski li~nosti visoki funkcioneri vo OON, pisma, deklaracii. Od slu~ai {to mene mi se poznati, od Rusite ne dobivaat nikakov odgovor, makar i potvrda deka go primile pismoto, {to e najelementarna kurtoazija. Pa, ~ovek si veli: Do koga nie po niv }e frlame so leb, a tie po nas so kamewe?!

U{te se `ivi vo se}avaweto i spomenite za antimakedonskite progr~ki deklaracii na posledniot komunisti~ki {ef na SSSR, Gorba~ov, ili molbata za izvinuvawe upatena od Rusija do Grcija, zatoa {to ja prizna makedonskata dr`ava. Eve, vo ovaa dveiljadita godina, dvajca parlamentarci od Sovetot na Evropa objavija dokument deka vo Bugarija bo`em ne postoelo makedonsko malcinstvo. Kako mo`elo po kakvi tainstveni pati{ta da se dojde do vakva skandalozna izjava, osobeno koga se znae deka makedonskata nacija e prakti~no vo vojna so nekoi bugarski imperijalisti~ki krugovi okolu sto i pedeset godini? Koga se minuva niz Bugarija, po dol`ina i po {iro~ina, nasekade se sre}avaat lu|e koi spontano izjavuvaat deka se Makedonci (vo pirinskiot del duri i malite deca toa go pravat). Kade e vlijanieto vo slu~ajov, koe s# u{te e mnogu golemo, na Rusija vrz Bugarija? Zarem ne e mo`no da im re~at na nekoi Bugari: Dosta be{e, ostavete gi Makedoncite na mira!