Jon~e [apkarev, dobitnik na dr`avnata nagrada "11 Oktomvri"

GOLEMA BLAGODARNOST DO ONIE KOI GO PRIFATIJA I PODDR@AA PREDLOGOT

Pi{uva: Aneta POPATOVSKA

  • Nazna~uvaweto na site funkcioneri na nivnite slu`bi }e bide od sredinata na predominantnoto naselenie vo mestoto. Prifa}awe na glavnite jazici vo oblasta ednakvo so turskiot jazik vo site institucii na oblasta, ostavaj}i im go na administrativnite edinici slobodniot izbot na koj bilo od ovie jazici za upotreba vo novite slu`beni odnosi. Organiziraweto na u~ili{tata da im se ostavi na samite razli~ni hristijanski narodnosti, bez me{awe na vladata ili koe bilo konstituirano telo vo oblasta.
  • Kauzata na osloboduvaweto na Makedonija se zasnovuva na zakonitosta i na javniot moral

Retko koga mo`e da se ka`e ili pak pi{uva ne{to za site onie koi se smetaat za osnovopolo`nici i prenesuva~i na naukata vo Makedonija. U{te poretko mo`e da se govori so istite za site nivni zaslugi i pridonesi vo poleto vo koe dejstvuvale, a toa e od vitalno zna~ewe za makedonskoto obrazovanie i nauka. Zatoa e golema ~esta koga dr`avata }e se seti na niv i }e gi verifikuva site nivni dosega{ni napori vo delot koj{to e od vitalno zna~ewe za Makedonija. Eden od plejadata na prvi lu|e so koi Makedonija raspolagala vo obrazovanieto i naukata vo povoeniot period e i prof. d-r Jon~e [apkarev.

Roden e 1926 godina vo selo Velgo{ti, Ohridsko. Osnovnoto obrazovanie go steknal vo rodnoto mesto, a srednoto vo Ohridskata gimnazija. Vo 1947 godina se zapi{al kako redoven student na Filozofskiot fakultet - grupa biologija vo Skopje, a diplomiral vo 1951 godina. U{te kako student, so re{enie na toga{niot sojuzen minister za obrazovanie od porane{nata Jugoslavija se vrabotil kako laborant vo Hidro - biolo{kiot zavod vo Ohrid, a po diplomiraweto kako asistent. Od 1954 godina, pokraj asistentskata anga`iranost, ja vr{el i dol`nosta direktor na Zavodot. Doktoriral na limnolo{ka oblast so tema od zoobentosot na Ohridskoto Ezero. Svojata doktorska disertacija ja odbranil vo 1956 godina na Skopskiot univerzitet, stanuvaj}i prv doktor po biolo{ki nauki vo Makedonija. Vo 1958 godina e izbran za docent na Katedrata po biologija na Prirodno - matemati~kiot fakultet vo Skopje, a vo 1970 godina za redoven profesor. So noviot Zakon za penzionirawe toj e penzioniran vo 1987 godina, na 60 - godi{na vozrast.

Koi bea Va{ite prvi~ni reakcii po povod osvojuvaweto na dr`avnata nagrada "11 Oktomvri", koja se dodeluva za dolgogodi{ni ostvaruvawa na poleto na naukata i obrazovanieto?

[apkarev: Nagradata ja o~ekuvav, bidej}i celiot svoj raboten vek go imam posveteno tokmu na nau~nite istra`uvawa i na obrazovniot proces. Sekako deka rezultatite od mojata kontinuirana 50 - godi{na aktivnost na ova pole ne izostanaa. Me|utoa, iskreno re~eno, nema{e da bidam premnogu iznenaden dokolku se slu~e{e obratnoto. Vesta deka me|u golemiot broj kandidati mene mi padna ~esta da ja dobijam ovaa vrvna dr`avna nagrada, za mene pretstavuva golema ~est i golemo priznanie. Ova dotolku pove}e {to istata se odnesuva za moeto `ivotno delo. Sum dobil pove}e nagradi, no ovaa nagrada za mene e najdraga.

Od kade potekna idejata za Va{ata kandidatura ?

[apkarev: Direktnata inicijativa za mojata kandidatura potekna od Institutot za biologija pri PMF vo Skopje, a be{e sesrdno prifatena od Prirodno - matemati~kiot fakultet, koj so zadovolstvo ja prifati celata natamo{na procedura so predlogot na Biolo{kiot institut. Toa go posakaa i vrabotenite vo Hidro - biolo{kiot zavod od Ohrid i Prirodno - nau~niot muzej vo Skopje.

Vrskata me|u mene i Zoolo{kiot zavod na PMF ne be{e prekinata i po moeto penzionirawe. Istata prodol`uva i denes, osobeno so podmladokot na Zavodot, kako vo nau~nata rabota, taka i vo nivnata edukativnost. Zaradi posebnata sostojba vo Oddelenieto za bez'rbetni `ivotni i animalna ekologija, poslednive godini, na molba na Institutot i Fakultetot, direktno u~estvuvam vo nastavniot proces. Mislam deka uka`anata pomo{, i vo nau~en i vo edukativen pogled, e od obostrano zadovolstvo.

Mislam deka ova e prilika da im se zablagodaram na site onie koi{to ja pokrenaa inicijativata za predlogot, kako i na onie koi so zadovolstvo go prifatija predlogot.

Nagradata Vi se dodeluva za dolgogodi{ni ostvaruvawa na poleto na naukata i obrazovanieto. Dali mo`ete da ni izdvoite nekoi krupni momenti vo toa dolgogodi{no ostvaruvawe, a koi od svoja strana sami po sebe se va`ni za celokupnoto makedonsko visoko obrazovanie i nauka?

[apkarev: Kako rezultat na moite dolgogodi{ni nau~ni istra`uvawa objaveni se 150 originalni nau~ni trudovi i desetina stu~ni trudovi. Ovie publikacii jasno poka`uvaat deka mojata istra`uva~ka rabota se odvivala glavno vo tri nasoki: limnolo{ki, ekolo{ki, faunisti~ko - zoogeografski istra`uvawa. Vsu{nost, mojata nau~na rabota zapo~na preku limnolo{kite istra`uvawa, a rezultatite od tie istra`uvawa bea iznesuvani na pove}e svetski limnolo{ki kongresi. Duri nekoi od tie rezultati najdoa mesto i vo nekoi univerzitetski u~ebnici, kako {to e primerot vo "Lumnologie" izdaden vo Pariz od Dussert. Ekolo{kite istra`uvawa se glavno idioekolo{ki i biocenolo{ki istra`uvawa. Ovie istra`uvawa glavno se odnesuvaat na zoobentalnata naselba od na{ite prirodni golemi ezera. Vo toj pogled, na{ite ezera, posebno Ohridskoto i Dojranskoto, spa|aat vo grupata na biolo{ko dobro istra`uvani ezera vo svetot. Rezultatite od ovie istra`uvawa na{le golem prostor vo stranskite monografii, kako na primer vo SAD, Kanada i porane{na Jugoslavija. Najposle, vo faunisti~ko - zoogeografskite istra`uvawa, opfateni se glavno dve `ivotinski grupi: oligoheti i pijavici, ~ii istra`uvawa bea pro{ireni i nadvor od Makedonija, t.e. na prostorite od porane{na Jugoslavija i na pogolem del od Balkanot. Taka, od do`dovnite crvi se pronajdeni, kako novi za svetskata nauka, petnaeset vo Makedonija, {esnaeset vo SR Jugoslavija i eden vid vo Hrvatska. [to se odnesuva do pijavicite, se pronajdeni ~etiri vidovi od Ohridskoto Ezero. Vo taa smisla, objaveni mi se dve monografii: "Faunata na oligohetite od Ohridskoto Ezero" i "Faunata na do`dovnite glisti na Makedonija".

Vo odnos na obrazovniot proces , so cel da se olesni nastavata za studentite i u~enicite, izdadeni se pet u~ebnici za visoko obrazovanie, eden praktikum i pet u~ebnici za sredno i osnovno obrazovanie. Pod na{e mentorstvo, odbraneti se pogolem broj magisterski trudovi i nekolku doktorski disertacii, braneti ne samo na Skopskiot univerzitet, tuku isto taka i na Pri{tinskiot, Zagrebskiot, Novosadskiot i Osije~kiot univerzitet.

[to se odnesuva do mojata edukativna dejnost, istata be{e pro{irena i nadvor od Prirodno - matemati~kiot fakultet, kako vo redovniot, taka i vo postdiplomskiot stadium (Tehni~kiot i Zemjodelskiot fakultet), kako i nadvor od Makedonija (Pri{tina, Zagreb, Osijek i vo Dr`avniot univerzitet na Arizona, SAD ).

Nagradata pretstavuva nagrada od dr`avno nivo. Koi se Va{ite soznanija za vistinskata vrednost na ovaa nagrada nadvor od Makedonija, vo eden obid istata da se standardizira spored evropski, pa i svetski standardi?

[apkarev: Dobienata nagrada kaj nas ne bi trebalo da se sporeduva so nagradite vo stranskite zemji, posebno so pogolemite i pobogatite zemji od pri~ina {to tamu postojat drugi kriteriumi, vrednosti i mo`nosti, no i ovde, vo Makedonija.

Dali so osvojuvaweto na ovaa nagrada se menuva ne{to vo pristapot kon rabotata i kolegiumot vo smisla na vospostavuvawe novi kriteriumi, vrednosti i celi, ili pak ednostavno nagradata pretstavuva akme na Va{eto tvore{tvo?

[apkarev: Koga }e se zeme predvid mojata vozrast, smetam deka dobienata nagrada ne mo`e da deluva kako promena vo mojata rabota, vo vospostavuvaweto na novite kriteriumi i celi, kako i vrednosti. Toa e mo`no vo pomladite godini, koga pred sebe ima{ golem u~itel i golem, no skromen, nau~nik.

Na {to rabotite vo momentov?

[apkarev: Momentno, vo rabotata, sum svrten kon dve poliwa. Prvoto pole e biodiverzitetot vo Makedonija od aspekt na dosega{nite faunisti~ki istra`uvawa, a vtoroto pole na koe sum celosno koncentriran e faunata na Makedonija - hirudinea (pijavici).