Etnolo{ka izlo`ba vo Muzejot na Makedonija

MAKEDONSKITE NARODNI NOSII - BELEG NA SOPSTVENIOT IDENTITET I NARODEN BIT

Pi{uva: Jasminka MARKOVSKA

  • Bogatstvoto i raznovidnosta na tradicionalnata kultura najvpe~atlivo se izrazeni vo narodnite nosii. Vo niv se sogleduva kreativnosta na narodniot tvorec - `enata, koja svojata obleka, {to go odrazuva duhot na sredinata vo koja egzistira, ja oblikuva so golema fantazija i umetni~ki izraz
  • Sozdavani niz mnogu godini, tie, kako vo pogled na tipskite odliki taka i vo pogled na krojot i ukrasuvaweto na pooddelnite oblekovni
  • elementi, sodr`at tragi od razni kulturi koi{to se vkrstuvale na ovoj del od Balkanot. Me|utoa, so naseluvaweto na Slovenite zapo~nuva slo`en evolutiven proces vo razvojot na narodnite nosii i toa najnapred, preku prilagoduvaweto so srodnite elementi od starobalkanskata kultura. Podocna, osobeno golemo vlijanie ima rasko{nata vizantiska civilizacija, na {to uka`uvaat ornamentalnite dekoracii na nosiite od okolinata na Prilep i Bitola

Poradi svojata mestopolo`ba, Makedonija e jazol na site pati{ta koi{to vodat od Evropa kon Azija i od Mediteranot kon centarot na site istoriski i kulturni slu~uvawa. Vakvata polo`ba e pri~ina za nejzinata multikulturnost, za bogatata tradicija, istorija, koloritnost i raznovidnost vo umetnosta.

Denovive, vo Muzejot na Makedonija se postavi etnolo{kata izlo`ba na koja{to e prika`ano tradicionalnoto minato i kulturnoto bogatstvo na Makedonija od krajot na 19-ot vek i po~etokot na 20-ot vek, na selskoto i gradskoto naselenie na Makedoncite i na nacionalnostite koi{to tuka `iveat. Ovaa zna~ajna izlo`ba }e bide otvorena s# do 30 mart 2000 godina. Avtori na izlo`bata se Dodevska Jelica, vi{ kustos za narodni nosii i rakovoditel na Etnolo{kiot oddel vo Muzejot na Makedonija i Trpa Roganovi}, vi{ kustos za narodna keramika.

Ova e prvo tematsko izlo`uvawe na koe{to paralelno e prika`ana selskata i gradskata kultura, ni veli sogovornikot g-|a Jelica Dodevska.

Od selskiot na~in na `iveewe se prika`ani ambient na selskata soba nare~ena "ku}a", poradi ogni{teto, potoa kompleti na narodni nosii i detali na narodni nosii so nakit koj{to e neizbe`en del od nosijata, osobeno od nevestinskata nosija. Pokraj nosiite i nakitot, pretstavena e i (drvena, metalna i kerami~ka) poku}nina.

Gradskiot na~in na `iveewe e pretstaven preku ambient od gradska soba od Tetovo, gradska obleka, nakit, ma{ki ukrasni predmeti, del od ma{ka nosija, kako i poku}ninski predmeti kako del od poku}nina od keramika, drvo i metal.

Izlo`bata e prosledena so fotografii (od avtorite B. Drnkov, \. Popov, N. Vasilev, K. Bilbilovski, M. Malahova), koi{to se od fototekata na Muzejot na Makedonija, a na niv se prika`ani instrumenti, razni zanaeti, ambienti na selskata i gradskata ku}a itn. Ovaa izlo`bata e bogata so okolu 300 predmeti, so 67 kompleti na narodni nosii i site se sopstvenost na Muzejot, na Etnolo{kiot oddel, koj{to vo svojata bogata zbirka poseduva okolu 17.000 predmeti.

Ovaa izlo`bata bila planirana da se postavi u{te za 1995 godina vo Nacionalniot muzej, vo Sofija, no planovite otpadnale. Podocna, izlo`bata trebala da se postavi vo Drezden, no od razni pri~ini, ni tamu ne otpatuvala. Finasiite za etnolo{kata izlo`ba se dobieni od Ministerstvoto za kultura i od privatni sponzori: Otvorenoto op{testvo "Soros", "Pivara" - Skopje i "Pliva".

VO SEKOJ REGION - RAZLI^NA NOSIJA

Do prvite decenii na 20 vek, koga narodnite nosii dostignale vrven izraz vo oblikuvaweto i ukrasuvaweto i koga u{te bile vo masovna upotreba, na teritorijata na Makedonija, bil rasprostranet golem broj (nad 70 vidovi) bogato ukraseni narodni nosii, taka {to sekoj region imal svoja nosija koja{to se razlikuvala od nosijata na sosedniot region po svoite stilski, estetski i funkcionalni belezi. Pri~ina za formiraweto na tolkav broj razli~ni nosii, osobeno `enski, e izrazitata razbienost na reljefot, soobra}ajnata i geografskata izolacija na poedinite regioni, migracionite dvi`ewa, kako i etni~kite osobenosti na naselenieto.

Osnovna odlika na narodnite nosii vo Makedonija e nivnata so~uvanost, so mnogu arhai~ni elementi. Bogatstvoto na obleki so raznovidni formi izraboteni od doma{no platno ili volna, nivnoto ukrasuvawe so vez, aplikacii, tkaeni ornamenti, ukrasi od resi, srma, gajtani, metalen, monistren i priroden nakit e seto ona {to na nosiite im dava karakteristi~en monumentalen izgled. Bogatstvoto na nosiite najmnogu doa|a do izraz vo Zapadna Makedonija, kade {to pokraj geografskata razbienost na pove}e pomali predelski celini, so razli~ni etni~ki osobenosti, starite tradicii se najdolgo vreme so~uvani.

Za razlika od selskite nosii koi{to se odlikuvaat so golema raznovidnost i brojnost na oblekovnite elementi, gradskite nosii "ala turka", koi{to kako rezultat na turskoto vlijanie i najdolgo vreme egzistirale na prostorite na Makedonija, se poistovetni, i pokraj toa {to kaj niv se javuvaat izvesni raznovidnosti. Vlijanieto na turskoorientalnata kultura vrz razvojot na ovie nosii se sogleduva vo krojot, materijalot, na~inot na ukrasuvaweto i nazivite na oblekovnite elementi. Izraboteni od svila, atlas, kadife ili ~oja, ukraseni so aplikacii od srmeni {iriti, a osobeno so bogat vez od bela ili `olta srma, koj{to po preciznata izrabotka i ornamentalnata dekoracija pretstavuva umetni~ko ostvaruvawe i dopolneti so skapocen nakit, deluvaat rasko{no.

DOMINACIJA NA CRVENATA I CRNA BOJA

Od koloritot, dominantno mesto zazema crvenata boja koja{to se javuva vo pove}e nijansi. Sve`inata i nijansiraweto na ovaa boja se dol`i na staroto tehnolo{ko iskustvo na boewe so prirodni boi, {to do po~e-tokot na na{iot vek, s# u{te bilo vo golema upotreba. Druga karakteristi~na osnovna boja e crnata, dominantna vo vezovite od Skopska Crna Gora, Dolni Polog i Kumanovsko. Vo kombinacija so ovie boi, vo pomal obem, se zastapeni: zelenata, temnosinata, `oltata i belata, a vo nekoi slu~ai i vo kombinacija so srma, tel ili l'skavci.

Najva`nata karakteristika na vezbenata dekoracija e nejziniot

geometriski izraz. Geometriskite motivi se zastapeni vo naj{irok obem,

po~nuvaj}i od najednostavni pravi i cik-cak, pa s# do najslo`eni geometriski formi, principi {to gi nametnuvaat tehnikite na vezeweto so broewe na `icite od platnoto, i toa naj~esto od zadnata strana. Pokraj spomenatite motivi zastapeni se mnoguagolnik, triagolnik, romb, osmoagolna yvezda, krst vo razni varijanti, Y-motivi vo kombinacija na polumeander, kako i mnogu drugi koi{to vo razli~ni predelski celini se razli~no imenuvani. Vo kombinacija so isklu~ivo geometriskite motivi e zastapen i golem broj rastitelni motivi (koi{to vo golem broj slu~ai pretstavuvaat cvetovi bez ra~ki i lisja), poretko zoomorfni i antropomorfni, no sekoga{ silno geometrizira-ni, taka {to ~estopati e te{ko da se prepoznaat. Vo nekoi takvi slu~ai presudna za nivnoto raspoznavawe e terminologijata, odnosno nivnoto narodno imenuvawe.

^AR[IJATA - CENTAR NA ZANAET^ISTVOTO

Golemata graditelska aktivnost go karakterizira po~etokot na 20-ot vek. Vo golem del, taa e naso~ena vo pravec na stanbenata arhitektura, no ne e zapostaveno i gradeweto na op{testvenite i stopanskite objekti. Ovie objekti, koi{to obi~no bile smesteni vo centralniot del na gradovite, gi ~inat gradskite ~ar{ii. Imeno, ~ar{ijata bila mestoto vo koe{to vo najgolema mera e so~uvan duhot na starite tradicii. Dol` tesnite sokaci, vo du}anite koi{to se naredeni, zbieni eden do drug, se odvivala sevkupnata zanaet~iska i trgovska dejnost. Skoncentrirani obi~no na mal prostor, grupirani spored dejnosta na zanaetot: kujunxii, kazanxii, kova~i, grn~ari, abaxii, sara~i, terzii, }ur~ii, opin~ari i drugi, ovie du}ani go sozdavaat {timungot, pitoresknosta na ~ar{ijata i stopanskata atmosfera na makedonskite gradovi.

Za razlika od ~ar{ijata kade {to se odvival ~ar{iskiot `ivot, ku}ata, kako stanben prostor, odnosno dom, e mestoto kade {to se odvival doma{niot i obi~ajniot `ivot na gradskoto naselenie. Ova naselenie se razlikuvalo po nacionalnata i po verskata pripadnost, taka {to vo makedonskite gradovi, pokraj Makedoncite hristijani, `iveele i izvesen broj Turci, Vlasi, Romi, a vo nekoi i Evrei, {to sekako imalo i odraz ne samo vo oblekuvaweto, tuku i vo drugite sferi na doma{niot i obi~ajniot `ivot, {to vsu{nost ja ~inat tradicionalnata gradska kultura na `iveewe.

@IVOPISEN ENTERIER I POKU]NINA

Golemata i ubava ku}a bila znak za presti`, vkus i mo}. Enterierot na ku}ata bil od osobena va`nost. Voglavno, ku}ite vnatre{no bile bogato ukraseni. Enteriernite elementi koi{to gi krasele gostinskite sobi na poimotnite gradski semejstva, na toj na~in potenciraj}i ja nivnata `ivopisnost, se delo na makedonskite rezbari - kopani~ari.

Kako neophoden poku}ninski inventar vo kategorijata na dvi`nata poku}nina na gostinskite sobi se kov~ezite i drugite poku}ninski predmeti. Izrabotuvani po nara~ka i vo razni dimenzii tie, pokraj svojata utilitarna namena -~uvawe na obleka, tkaenici, pari, nakit i drugi skapocenosti, imale i svoj dekorativen karakter. Izveduvani vo plitka i dlaboka rezba, slikani ili pak ukrasuvani so intarzija i inkrustacija so koska i sedef, tie pretstavuvaat vistinski remek-dela vo sferata na narodnata dekorativna umetnost. Vo gradskata ku}a, kade {to upotrebata na dvi`niot mebel skoro e sosema reducirana, poku}ninata od metal, tkaenata tekstilna poku}nina i luksuznata keramika ja pretstavuvaat osnovnata oprema i ukras vo gradskiot enterier.

-bakarni sadovi-

Vo ramkite na poku}ninata od metal, bakarnite sadovi i predmeti vo koi{to e o~igledno vlijanieto na orientalnata kultura, pretstavuvaat zanaet~iski proizvod na profesionalni majstori - kazanxii.

Bakarnite sadovi, |u|umi, tepsii, saani, diskusi, kotliwa, kazani, poradi svojata trajnost i delikatnata i skapa izrabotka, za sopstvenikot koj{to gi poseduva pretstavuvale imot, odnosno materijalno dobro.

Nivnata dekoracija, izvonredno bogata i raznovidna, e izveduvana glavno vo tehnikite gravirawe, plitko i dlaboko kovewe, reljefno is~ukuvawe i re`ewe. Vo odnos na ornamentalnite motivi, najmnogu e zastapena geometriskata i floralnata ornamentika. Geometriskite motivi naj~esto se krugovi, pletenki, usukani cik-cak ili kosi isprekinati linii, triagolnici, rombovi i dr.

-zemjeni sadovi-

Za razlika od bakarnite sadovi, zemjenite sadovi, ednostavni za izrabotka, trajni i prakti~ni za upotreba, a, pred s#, evtini i ubavi, bile neophoden ku}en ili du}anski inventar, prisuten vo sekojdnevniot `ivot i kaj gradskoto naselenie. Izrabotuvani od glina, na no`no grn~arsko kolce, gle|osani ili negle|osani, ovie grn~arski proizvodi bile ukrasuvani so bogata i raznovidna ornamentalna dekoracija, primenuvana osobeno kaj predmetite i sadovite za sve~eni priliki i onie koi{to se so isklu~ivo dekorativen karakter.

Ornamentalnata dekoracija koja{to se dvi`i vo ramkite na geometriskite, floralnite, a poretko zoomorfnite i antropomorfnite motivi i elementi, e izveduvana vo pove}e tehniki: zgrafito, perforacii, reljefni aplikacii, slikana ili vre`ana linearna ornamentika i drugi.

Raznovidnite grn~arski sadovi koi{to gi nosat tehni~ko-tehnolo{kite i stilskite osobenosti na keramikata od poznatite grn~arski centri na Makedonija - Struga, Debar, Resen, Berovo, Skopje i Veles, pretstavuvaat zanaet~iski proizvod na makedonskite grn~ari, tradicionalno nare~eni "stomnari", "kanatari", "~umlek~ii".

-keramika-

Nekade kon krajot na 19, pa s# do ~etiriesettite godini na 20 vek, vo gradskite doma}instva vlegla vo upotreba i vele{kata "fina kera- mika" - kerami~ka galanterija, proizvedena vo rabotilnicata na "Todor Levkov i sinovite" od Veles. Ovie kerami~ki proizvodi, vo koi{to se ~uvstvuva vlijanieto na zapadnoevropskata moderna keramika, bile aktuelni i mnogu barani i kaj gradskite strukturi i vo drugite balkanski zemji i po{iroko.

-kilimi-

Osobeno zna~ajno mesto vo makedonskoto tekstilno tvore{tvo zazemaat kilimite, dekorativni postila~i vo enterierot na gradskite ku}i. Iako kilimot, kako kulturna pridobivka od Istok, kaj nas e donesen so posredstvo na Turcite. Izrabotkata na kilimite bila vo domenot na `enskata rabotna raka. Makedonskite kilimi bile raboteni isklu~ivo na horizontalen razboj i zatoa obi~no se sostaveni od pove}e dipli, vo tehnika na mazno dvonitno tkaewe. Osnovata e od pamuk ili konop, a jatokot od volna. Postarite kilimi se boeni so prirodni rastitelni boi, so zgasnat harmoni~en kolorit, dodeka kilimite od ponov datum se boeni so anilinski boi, tie se pointenzivni i so pogolemi koloritni valeri. Nivnata ornamentika gi sledi pravilata vo dekoracijata na orientalnite kilimi - simetri~na kompozicija so dominacija na geometriskite motivi, no sepak, tie vo nikoj slu~aj ne pretstavuvaat nivni doslovni kopii. Vo sevkupnata kompoziciska podredenost na ornamentalnite elementi i motivi, prisutni kaj golemite gradski kilimi, karakteristi~na e zastapenosta na zoomorfniot i antropomorfnite motiv, izrazen preku strogata stilizacija na ptici, `ivotni, ~ove~ki likovi i figuri, ~estopati dopolneti so natpisi, imiwa i sl. Poznati kilimarski centri vo Makedonija bile Ohrid, Dojran, Prilep i Kru{evo.